(Foto: Pixabay) (Foto: Pixabay)

- Različite kulturne, političke i ideološke grupe u Šibeniku se jako dobro podnose - ističe predsjednica šibenske udruge mladih ŠUM Maja Šintić koja smatra da je to neki gradski folklor. Podsjeća na nedavno istraživanje zadarskog sveučilišta o stajalištima mladih u Dalmaciji, koje je pokazalo da je Šibenik doista najtolerantniji dalmatinski grad.

Maja Šintić (Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL)

- Dobro je što nas je zaobišao prvi veliki turistički val i tako smo dobili vremena da razmislimo kako se želimo turistički razvijati. Nisu nas turisti pregazili kao Dubrovnik i Split. S druge strane, još zaostajemo primjerice u kulturnoj ponudi u zimskim mjesecima, ali ipak napredujemo. U Šibeniku i njegovoj gradskoj upravi postoje pametni ljudi koji su nadišli razinu političkog prepucavanja, iz čega su se izrodili mnogi izvrsni projekti. Ti se ljudi odgovorno ponašaju prema poslu i uključuju u svoj rad građane i civilno društvo. Kad i dođe do konflikata, oni su uglavnom konstruktivni - istaknula je sociologinja Maja Šintić. Prije desetak godina, kaže, Šibenik je imao jaku glazbenu scenu koja je u posljednje vrijeme možda malo utihnula, ali zato Gradski muzej ima sve brojniju i sve mlađu publiku.

Šibenik se zasigurno brže od bilo kojega drugog hrvatskog grada mijenja do neprepoznatljivosti: obnavlja se kulturna baština, grade novi hoteli, ali i tvorničke hale, otvaraju se nova radna mjesta, obogaćuje kulturna i zabavna ponuda… I Šibenčani i njihovi gosti ne mogu ne primijetiti koliko je grad živnuo i iz dana u dan postaje sve ugodnije mjesto za život svojim stanovnicima i odmor turistima.

Danas će mnogi reći da je na bolje krenulo prije desetak godina kad je vođenje grada preuzeo SDP-ovac Ante Županović da bi ga za četiri godine zamijenio HDZ-ovac Željko Burić koji je na posljednjim lokalnim izborima prije dvije godine opet izabran, čime se nakon duljeg vremena dogodilo da jedna vlast osvoji dva mandata za redom.

Željko Burić (Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL)

U Šibeniku se mijenjaju vlasti, no zbog toga se više ne zaustavljaju, nego nastavljaju projekti. Umjesto da si podmeću noge, politički suparnici zajedno guraju projekte koje grad zasad veoma uspješno izvlači iz gospodarskog ponora u koji je zapao nakon Domovinskog rata. Kad bismo krenuli u potragu za magičnim riječima u kojima leži tajna šibenske renesanse u drugom desetljeću 21. stoljeća, na prvo bi mjesto vjerojatno iskočila - tolerancija.

Kad mu u ured posjedaju gosti s kojima treba razgovarati, šibenski gradonačelnik Željko Burić zatvara prozore kako bi ublažio buku od bagera koja odjekuje Poljanom, najvećim od središnjih gradskih trgova koji bi u proljeće 2020. trebao osvanuti u novom ruhu. Na prostoru ispred Vitićeve zgrade Gradske knjižnice naslonjene na stare zidine više neće biti parkiralište nego će više od 250 parkirališnih mjesta biti smješteno u tri podzemne etaže koje se upravo kopaju.

- Vraćamo građanima središnji trg koji je godinama bio zatrpan automobilima - kaže gradonačelnik Burić i objašnjava kako je Šibenik grad na brdu bez horizontalnih površina na kojima bi se mogla urediti parkirališta.

- Zato idemo pod zemlju kako bismo ublažili žeđ za parkirališnim mjestima. U staroj jezgri već je otvoreno nekoliko malih luksuznih hotela u adaptiranim starim srednjovjekovnim palačama. Oni dovode kvalitetne goste, ali nemaju parkirališta. Sada će ih moći zakupiti. Projekt je vrijedan oko 60 milijuna kuna, a na Poljanu se nastavlja prostor starog pazara koji nije nikad zaživio i mali trgić na kojem je nekada bila benzinska postaja, gdje ćemo urediti novi trg s novim sadržajima. Šibenik je jedan od pet gradova u svijetu s dvije UNESCO-ove markice - katedrala i odnedavno tvrđava Svetoga Nikole. Na svom području imamo dva nacionalna parka, Krku i Kornate. Uz pomoć europskoga novca uskoro ćemo autobusima povezati dva aerodroma, splitski i zadarski, jer nemamo ambiciju graditi još jedan kad imamo dva u blizini. Otoci Žirje, Kaprije, Zlarin i Obonjan šibenske su gradske četvrti na koje dovodimo vodu - objašnjava Burić.

- Obonjan je postao posebna turistička destinacija. Izrađujemo projektnu dokumentaciju za Centar danilske kulture u zaleđu grada koje će turistički oživjeti. Riječ je o kulturi starih Ilira koji su ovdje živjeli prije Krista. A posebno mi je drag projekt gradnje 150 POS-ovih stanova za mlade obitelji koji se nastavlja dalje jer na listi imamo više od 450 obitelji koje ovdje žele živjeti i raditi - nabraja gradonačelnik Burić koji smatra da je za demografsku obnovu ključno da ljudi imaju stalan posao i stanove za koje će im mjesečna rata kredita biti manja od cijene podstanarstva. Ponosan je što Šibenik nije isključivo turistički grad jer se 34 posto svih prihoda ostvaruje u industriji, ima male i srednje obrtnike i sjajnu industrijsku zonu sa 40-ak tvrtki, a ponovno se oživljava i aluminijska industrija. Učenike u industrijskoj školi Grad i tvrtke, kaže, stimuliraju stipendijama i nude im početne plaće od 8000 kuna. A Šibenik je, dodaje, sve više studentski grad sa sve više različitih studija. Uskoro kreće gradnja studentskog doma.

(Foto: Pixabay)

- Mladi ljudi nosioci su razvoja kulture i civilnog društva i bez njih ne možemo postati ozbiljan urbani centar. A sve to nije zasluga niti jednog čovjeka, niti jedne stranke. Ovaj je grad doživio težak infarkt i za malo je umro. Turizam je bio presudan jer smo odlučili predstaviti naše povijesno bogatstvo koje je bilo u ruševinama i obnovili smo ga uz pomoć europskog novca, a to znači da se projekti ne guraju ovisno o snazi nekog lobija, nego moraš dokazati da na projektu možeš zaraditi, da bude samoodrživ i da se zaposle ljudi. Bez politikantstva. Politika ne odlučuje tko će voditi neki projekt ili javno poduzeće, a pogotovo ne tko će pjevati na ljetnoj pozornici na tvrđavi Svetog Mihovila. Nakon nje i tvrđave Barone, kreće obnova tvrđave Svetog Ivana, a sve ćemo ih povezati žičarama - govori Burić.

Priznaje da mu je drago kad se među Šibenčanima, ali i građanima drugih hrvatskih krajeva, sve više govori o Šibeniku kao o gradu koji je uspješno prevladao najveće probleme i od grada slučaja postao perspektivna sredina. Vjeruje da je sazrelo vrijeme političkog konsenzusa oko dobrih projekata o kojima ovisi budućnost grada. Vladajući HDZ u Gradskom vijeću ima 13 od 25 članova, a gradonačelnik tvrdi kako rijetko koja odluka prođe sa samo 13 ruku.

- Gradska uprava je tim, a na nekim važnim pozicijama su ljudi koji su došli za vrijeme SDP-ove vlasti. Kad sam postao gradonačelnik, nije mi padalo na pamet zaustaviti bilo koji projekt, nego smo ih sve dovršili. Nadam se da je HDZ na najboljem putu da postane tolerantna, suvremena stranka desnog centra s jasnim stajalištem prema ekstremnoj desnici, ali i ekstremnoj ljevici. Tako se postavljam i ovdje u Gradu. Podjela na lijevo i desno besmislena je jer vjerujem da pripadnici i lijevog i desnog centra o većini stvari imaju isto mišljenje - da cijene vlastitu naciju i državu koja mora imati snažnu socijalnu politiku i poticati moderno obrazovanje. Hrvatsku vidim kao bogatu i dobro organiziranu državu i duboko vjerujem da prema tome idemo dobrim putem.

Antifašizam je suvremena tekovina Europe koja je kao i Hrvatska sazdana na borbi protiv nacizma, no uporno zaboravljamo da su mnoge zemlje u borbu protiv fašizma krenule kao demokratska društva dok mi to nismo bili - kaže gradonačelnik u čijem gradu djeluje snažna antifašistička udruga koja je prije dvije godina otvorila i Muzej pobjede i oslobođenja Dalmacije u Drugom svjetskom ratu, za koji je Grad osigurao prostor. Dok je u Splitu nedavno vandal srušio bistu Rade Končara, u Šibeniku uskoro kreće obnova spomenika tom heroju NOB-a. Burić tvrdi da je to njemu sasvim normalno.

I predsjednik Zajednice udruga antifašističkih boraca Šibensko-kninske županije Zoran Restović ističe da u Šibeniku predstavnici svih političkih stranaka prihvaćaju antifašizam kao temelj. Obnovu spomenika Rade Končara i parka u kojem je smješten financirat će, kaže, pretežno iz donacija, a pomoći će i Grad. Muzej ima sve više posjetitelja. Polovica su domaći, a polovica stranci.

Zoran Restović (Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL)

- Antifašističke udruge u Hrvatskoj često se bave samo postavljanjem vijenaca, a mi smatramo da antifašizam nije samo sjećanje, nego i svjetonazor koji ima smisla i u sadašnjosti i budućnosti pa privlačimo i mlade ljude. Šibenik je u Drugom svjetskom ratu podnosio talijansku okupaciju i mnogo je ljudi strijeljano, pa se čak 30 posto stanovništva priključilo NOP-u. Ustaše ovdje nikada nisu imale svoje ljude. Takav duh se održao do danas, a uvoznom šovinizmu i ustaštvu posljednjih se desetljeća Šibenik uspio oduprijeti više nego drugi dalmatinski gradovi jer zbog loše ekonomske situacije nije bilo mnogo useljavanja - komentira Restović.

Predsjednik županijske organizacija SDP-a i jedan od dvojice zastupnika te stranke u šibenskom Gradskom vijeću Joško Šupe kaže da je SDP-ova vlast donijela strategiju razvoja grada s oko sto projekata. Strategiju su izradili stručnjaci, a ne političari, i na Vijeću je donesena konsenzusom.

Joško Šupe (Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL)

Ravnateljica javne ustanove Tvrđava kulture Šibenik koja upravlja gradskim tvrđavama Gorana Barišić Bačelić, povjesničarka je umjetnosti i nikad nije bila članica niti jedne stranke, a tvrdi da je od 2014., koliko je na toj funkciji, nikad nitko nije pitao za politička stajališta. S Gradom, kaže, izvrsno surađuje.

U Šibeniku je karijeru počeo košarkaški Mozart Dražen Petrović, no i danas u raznim sportovima ovaj grad daje mnoge vrhunske sportaše, poput vaterpolskog izbornika Ivice Tucaka, tenisača Franka Škugora, nogometnog reprezentativca Duje Ćalete Cara, košarkaša Darija Šarića... Ime grada nosi i jedan od najuspješnijih plivačkih klubova u Hrvatskoj, čiji sportski direktor i trener Dino Tepić otkriva kako svakodnevno na treninge na zatvoreni bazen Crnica dolazi 230 mladih plivača u dobi od 5 do 18 godina. I on se uspješno bavio plivanjem i živio u Rijeci, gdje je diplomirao ekonomiju i radio, da bi se potom vratio u Šibenik.

(Jutarnji list)