Zgrada šumarskog muzeja. (Foto: hrsume.hr) Zgrada šumarskog muzeja. (Foto: hrsume.hr)

Jedan od nezaobilaznih turističkih aduta Bošnjaka jest i Šumarski muzej, smješten u središtu sela u zgradi sagrađenoj davne 1869. godine. Sadržajno bogat, pregledan i zanimljiv, jedan je od najljepših muzeja takve vrste u Europi i dragocjenost kojom se mještani Bošnjaka godinama ponose.

Šumarski muzej u Bošnjacima smješten je staroj zgradi sagrađenoj 1869. godine, a nalazi se u središtu sela.

Šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća pokrenuta je inicijativa za osnivanje Šumarskog muzeja, a intenzivno je nastavljena nakon Domovinskog rata, od 2004. godine prikupljanjem predmeta i eksponata te uređenjem prostora u staroj osnovnoj školi površine približno 500 četvornih metara.

Muzej šumarstva otvoren je 2007. godine te prikazuje bližu i dalju povijest šumarstva toga kraja, posebice spačvanskog bazena, najvećeg cjelovitog kompleksa hrastovih šuma u Hrvatskoj i Europi.

U Muzeju je sačuvano i izloženo bogatstvo tradicije organiziranoga šumarstva – izlošci svjedoče o povijesti i razvoju šumarstva – te alati koji pokazuju kako se nekada radilo, a kako se radi danas.

Izložbeni postav muzeja. (Foto: Turistička zajednica Županja)

Pojedine izložbene predmete Muzeju su darovali mještani Bošnjaka, a najveći dio predmeta dopremljen je iz šumarija na području Uprave šuma Podružnice Vinkovci.

Muzej posjećuju učenici i studenti, a ustanova je osigurala i suradnju sa Šumarskim fakultetom u Zagrebu i Filozofskim fakultetom u Osijeku. 

- Želja nam je sačuvati od zaborava dio šumarske povijesti, ukazati na jedinstvenu vrijednosti hrasta lužnjaka i prikazati razvoj šumarstva na ovim prostorima – kazao je stručni vodič Muzeja, inženjer šumarstva Antun Leaković. Podsjetio je kako priča o organiziranom šumarstvu počinje prije više od 250 godina, a 1756. Marija Terezija donijela je prvi zakon, takozvana pravila o ponašanju u šumi.

Muzejska zbirka podijeljena je u 13 zasebnih cjelina koje se naslanjaju jedna na drugu, a nastojalo se obuhvatiti radove u šumi, od sadnje sjemena, preko sječe i izrade drvnih sortimenata, izvoza trupaca, pa sve do zaštite šume te biljnih i životinjskih vrsta koje prebivaju na tome području. Izloženi su najrazličitiji alati, goleme sjekire kojima su se rušila stabala i razne pile za obradu drveta.

Izloženi su i svi pomoćni instrumenti koje su šumari koristili, a postavom su obuhvaćeni i zaštita šuma, vrste kukaca, gljivice, kao i razne vrste drveća, prikazana je struktura drveta kroz rezove. Uvrštena je i etnozbirka šokačke graničarske obitelji, a u posljednjoj su cjelini lovstvo i zaštita prirode. Izloženi su preparirani zec, lisica, jarebica, fazan, kuna, divlja mačka, vuk.

(Izvor: Glas Slavonije)