Stari natpis na pročelju Kavanjinova ljetnikovca iz 1704. godine (Foto: Tatjana Rau/Glas Hrvatske) Stari natpis na pročelju Kavanjinova ljetnikovca iz 1704. godine (Foto: Tatjana Rau/Glas Hrvatske)

Stari natpis na pročelju Kavanjinova ljetnikovca iz 1704. godine, zaštićenoga spomeničkog kompleksa koji čeka obnovu, poručuje: ''Ostivm non hostivm – Prijatelju, ne neprijatelju''. Upravo pod tim sloganom, koji se prevodi kao ''Prijateljima vrata otvorena'', svoje sutivanske dvore u davna vremena narodu je otvorio ugledni splitski plemić, odvjetnik i veliki barokni pjesnik Jerolim Kavanjin.

Tim putem ide i današnja općina Sutivan profilirajući ovo mjesto kao spoj kulture, turizma i sporta. Obnovljena stara zdanja privlače bjelinom glasovitoga bračkog kamena i romantikom kala između zbijenih kuća kroz koje se provlači duh prošlih vremena u savršenom spoju s ovim današnjim. Sutivanska arhitektonska baština na prvom je mjestu u općinskim projektima obnove i savršeno se uklapa u turističku ponudu kojom ovo mjesto naglašava svoje prednosti u odnosu na ostale bisere otoka Brača.

Dvor nekad poznate sutivanske obitelji Ilic-danas luksuzni hotel (Foto:Tatjana Rau/Glas Hrvatske)
Dvor nekad poznate sutivanske obitelji Ilić (Foto: Tatjana Rau/Glas Hrvatske)

Tri su obitelji dale snažan urbanistički i kulturni pečat Sutivanu gospodarskim i obiteljskim zdanjima koja danas čine uži centar mjesta: Kavanjin, Definis i Ilić. Dok Kavanjinovi dvori čekaju obnovu kroz projekt Europske unije, palača Definis i Ilićev dvor potpuno su obnovljeni i uklopljeni u turističku ponudu mjesta. Ilićev dvor danas je luksuzni hotel u privatnom vlasništvu i jedini hotel u Sutivanu, dok ostale kapacitete popunjava obiteljski smještaj.

Prvi došljaci koji su se iz okrilja stare bazilike proširili po okolnim brežuljcima i spustili do ''stivanske'' vale podigli su kamenu kulu u luci, kaštel Marijanović iz 17. stoljeća, utvrdivši svoju namjeru da tu i ostanu.

Posebnu vrijednost ima i crkva sv. Roka, sutivanskoga nebeskog zaštitnika. Na mjesnom groblju blizu crkve su glasovite katakombe koje su i danas u funkciji.

Glasovite sutivanske katakombe na mjesnom groblju koje su i danas u funkciji (Foto:Tatjana Rau/Glas Hrvatske)
Sutivanske katakombe na mjesnom groblju koje su i danas u funkciji (Foto:Tatjana Rau/Glas Hrvatske)

Na ekonomskom i populacijskom vrhuncu Sutivan je bio početkom 1900. kada je u njemu živjelo oko 2200 stanovnika. Bio je sretan spoj vještih ribara, pomoraca, poljoprivrednika, obrtnika, trgovaca i intelektualaca. Njihova uloga u razvoju Sutivana i danas je vidljiva iako su godine bračkoga gospodarskog sloma na samome početku 20. stoljeća ostavile za sobom teške posljedice.

Uslijedilo je masovno iseljavanje s otoka. No, danas Sutivan ide putem napretka, s nešto više od 800 stalnih stanovnika, a neki se njegovi iseljenici i vraćaju svome domu i ponovno sade masline.

Sutivan njeguje uske veze sa svojim iseljenicima u cijelome svijetu – Kanadi, SAD-u, Australiji, Novom Zelandu, a posebice na južnoameričkom kontinentu – u Čileu, Argentini, Boliviji.

Većina naših iseljenika u Južnoj Americi potječe s otoka Brača, a prema predaji, prvi naš doseljenik u Boliviju krajem 19. stoljeća bio je upravo iz bračkog Sutivana. Zvao se Ivan Ivanović, jedrenjakom je prošao Magellanov tjesnac, iskrcao se u čileanskoj luci Antofagasti, odakle je 1885. godine prešao u Boliviju. Njega su slijedili prvenstveno Bračani pa Hvarani, a potom i stanovnici drugih hrvatskih otoka.

--- BEZ NASLOVA ---

Sutivan

9 fotografija

Sutivanska Narodna knjižnica Antonio Rendić Ivanović provodi projekt pod nazivom Druga domovina. Riječ je o jedinstvenoj književnoj zbirci posvećenoj umjetničkom i intelektualnom stvaralaštvu sutivanskih iseljenika i njihovih potomaka, posebice onima koji žive i djeluju u Čileu, a potom i onima u drugim zemljama koji su prisutni u literaturi.

Većina tih pisaca i pjesnika u svome književnom opusu koristi element izgubljenoga zavičaja koji se generacijski prenosi kroz obiteljska sjećanja, što je važno za etnografska proučavanja i očuvanje hrvatskog identiteta u zemljama u kojima žive Hrvati i njihovi potomci.