Najšumovitiji hrvatski otok na kojem kao da je vrijeme stalo (Foto: Tatjana Rau/Glas Hrvatske) Najšumovitiji hrvatski otok na kojem kao da je vrijeme stalo (Foto: Tatjana Rau/Glas Hrvatske)

Povijest kaže da su ga antički pomorci i trgovci, koji su iz južnih grčkih kolonija prevozili robu i trgovali s Ilirima, nazivali Ladesta ili Ladeston. Rimljani su latinizirali ime Ladesta u Ladestris, a u 10. stoljeću, kad se pretpostavlja da je Lastovo već bilo pod vlašću hrvatskih vladara, u svojim djelima Porfirogenet otok spominje pod nazivom Lastobon, od kojega potječe današnji naziv.

Knežev dvor na Lastovu (Foto: Tatjana Rau/Glas Hrvatske) 

Taj naš jadranski biser prava je blagodat za ljubitelje iskonske prirode. Ugledna zaklada World Wide Fund For Nature lastovski arhipelag uvrstila je 2003. godine među 10 rajskih oaza na Mediteranu čija je sačuvana i nedirnuta ljepota ključna za prepoznavanje cjelokupne bioraznolikosti Sredozemlja.

Svoj doprinos tomu dao je i Hrvatski sabor, u rujnu 2006., proglasivši Lastovsko otočje Parkom prirode, čime je obvezao i građane i državu da na poseban način skrbe o tom području. 

Prgovo polje (Foto: Tatjana Rau/Glas Hrvatske)

Razvoj povijesnih događanja i gospodarske prilike utjecale su na razvoj naselja i gradnju stambenih i gospodarskih objekata. Tradicijsko graditeljstvo razvijenije je nego u drugim ruralnim područjima u Hrvatskoj. O graditeljstvu na otoku prije 15. stoljeća ne zna se mnogo, ali se, na osnovi sakralnih srednjovjekovnih građevina, može suditi da se kultura stanovanja njegovala od ranih vremena.

Tijekom 15. i 16. stoljeća glavno se naselje širi, grade se reprezentativni stambeni objekti po uzoru na ladanjske kuće u dubrovačkom kraju, mnoge crkve, kaštel i novi knežev dvor.

Lučica na Lastovu, u pozadini otok Korčula (Foto: Tatjana Rau/Glas Hrvatske)

Priča o Lastovu, na kojem danas živi oko 800 stanovnika, priča je i o čovjeku od škoja na pučini Jadrana – kojega je održalo i još ga drži – polje, ribanje, volja, naslijeđe. Otokom dominiraju obnovljeni maslinici i vinogradi, a među autohtonim sortama prevladavaju piculja i rukatac.

Lastovo, otok kristalnih zvijezda

Vinopolje, Nižno Polje, Lokavje i Prgovo, kao najplodnija polja u unutrašnjosti otoka, dugo zadržavaju vlagu jer imaju značajno veću dubinu tla - dublje ilovaste sedimente, što je jako dobro za poljoprivredu. Osim toga, insolacija na Lastovu iznosi 2761 sat godišnje čime se svrstava u najsunčanija područja jadranskog primorja.

Zaklopatica na Lastovu (Foto: Tatjana Rau/Glas Hrvatske) 

Lastovo se još može pohvaliti svojim poznatim praskama – breskvama, tradicijom sokolarenja,  petstoljetnim zaštićenim Pokladom,  zvijezdama, kozletinom… A posebna, tipično lastovska priča su fumari – dimnjaci,  svojevrsni statusni simboli stanovnika otoka. I danas se nastavlja generacijsko nadmetanje u tome čiji će fumar biti najveći i najljepši.