(Foto: Tatjana Rau/Glas Hrvatske) (Foto: Tatjana Rau/Glas Hrvatske)

Ima nešto gordo u bjelini kamene čipke otoka Paga, izbrazdanog suhozidima od kojih su stoljećima pucali žuljevi na rukama vrijednih težaka. Nema bogatog šumskog pokrova, ali je zato više od 80 posto površine otoka pod pašnjacima, punim kadulje i drugog ljekovitog  bilja, u kojima stoluje paška ovca.

Na otoku soli, suhozida, čipke i sira, drevni Kolan je naša postaja, a naš domaćin Ivo Oštarić, autor nekoliko knjiga o arheološkoj baštini otoka Paga.

- Samo ime Kolan, dolazi najvjerojatnije, po kanalu koji je odavde vodio prema Caskoj. U dokumentima se spominje 1441. Godine kada je paško vijeće dalo zahtjev mletačkom duždu da se na ovome području formira naselje. Kolan nije bio velik jer je uvijek bio selo kmetova koji su ovdje dobivali zemlju da bi je obrađivali i da bi čuvali ovce paškog plemstva koje je tu imalo svoje posjede. I ne samo tih plemića, nego i crkve - kaže Oštarić.

(Foto: Tatjana Rau/Glas Hrvatske)

Život u kolanjskom polju nikada nije bio lak, no ljudi su oduvijek snalažljivi: - Ovaj bunar je jedan od više izvora u kolanjskom polju, sagrađen negdje početkom 1. stoljeća poslije Krista. Od njega je slobodnim padom voda išla prema Novalji, odnosno prema Caskoj ili tadašnjoj Kisi. Ta je voda bila važna i za prapovijesne gradine jer su se u to doba Liburni penjali na povoljne pozicije na kojima su mogli osnovati naselja jer je u dolinama bilo opasno zbog teške obrane naselja.

Spoj kulturno-povijesne baštine, tradicijske proizvodnje, razvoja gospodarstva i turizma je dobitna kombinacija Općine Kolan, ističe načelnik Općine Marin Pernjak.

- Naše kulturno umjetničko društvo proslavilo je 40. obljetnicu i ta kolanska tradicija je u krvi i ne samo nama, nego i svima onima koji dođu živjeti u Kolan jer je vrlo brzo prihvate. Ona je vrlo je jednostavna, a opet specifična i posebna. Ono po čemu su naše mjesto i općina poznati je gastronomija. Imamo dva specifična proizvoda – paški sir i pašku janjetinu. Mogu s ponosom reći da i jedan i drugi nose certifikat geografske izvornosti. Definitivno bih naglasio kao prednost gastro otoka, a ja vjerujem i Hrvatske 67 OPG-ova koje imamo treutačno na području općine Kolan. Ono na što smo isto tako ponosni u Kolanu to su i djeca. Na 800 stanovnika imamo 118 djece do deset godina - objašnjava Pernjak. 

(Foto: Tatjana Rau/Glas Hrvatske)

Kolan zovu kolijevkom glasovitog paškog sira. Da bi zaštitili svoj rad 2005. godine osnovali su Udrugu proizvođača paškog sira. 

- To je negdje u procesu bilo zastalo, dok nismo mi mlađe generacije 2014. ponovno pokrenuli tu priču i evo 12. travnja 2018. smo dobili tzv. prijelaznu oznaku, znači Paški sir je dobio zaštitnu oznaku izvornosti na razini Republike Hrvatske. Za Paški sir to znači puno, u prvom redu zaštitili smo ga, na način da ne može nitko patvoriti. S druge strane vraćamo povjerenje kupaca u brend. Na otoku Pagu četiri su sirane i niz malih OPG-ova plus mali proizvođači koji rade kod sebe doma. Nama kao udruzi je cilj da se što više ljudi u sami postupak certifikacije. Ja sam za svoj diplomski rad odlučio napraviti sam svoje sirilo tako da je meni i s profesionalne strane to bio jedan izazov, a s druge strane najviše sam se okrenuo tome jer sam želio da se nešto tako sačuva i zaštiti - kaže predsjednik Udruge Fabijan Oštarić

Uz kolanjski sir, još je jedna posebnost otoka Paga i Kolanja – suhozid. Umjeće njegove gradnje upisano je 28. studenog  2018. godine na UNESCO-ov reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva. Kolanjci se u tom smislu doista imaju čime ponositi jer nema obitelji koja nije u tome sudjelovala kroz povijest – a i danas.

- Na prostoru jadranske obale i otoka po nekoj procjeni imamo sagrađenih više od 60 tisuća kilometara međa u suhozidu. To je impozantna mreža suhih zidova koje su naši ljudi sagradili u prvom redu kao međe. Udruga Suhozid svoj najveći doprinos dala je u samim počecima svog djelovanja, dakle prije više od deset godina. 2007. godine smo je osnovali da se na neki način ponovno osvijesti ta vrijednost i potreba održavanja. To je prepoznato i na razini Ministarstva poljoprivrede - na razini cijele države jer se sama gradnja suhozida zaštitila kao kulturno nematerijalno dobro hrvatskoga naroda. Meni je drago kao predsjedniku i suosnivaču udruge Suhozid da smo u posljednjih 15 godina uistinu promijenili stav i odnos zajednice prema toj graditeljskoj tradiciji te da smo uspjeli nešto što je bilo prepušteno propadanju ponovno vratiti. Mi smo jako puno ljudi naučili graditi suhozid i mi suhozid zapravo imamo u genima - govori predsjednik udruge Suhozid Ivo Butković.

Baš poput mora, vjetra i soli što od pamtivijeka daju poseban okus svemu stvorenom u Kolanu.