Hvarski je med unatoč malim količinama vrhunske kvalitete (Foto: Pixabay) Hvarski je med unatoč malim količinama vrhunske kvalitete (Foto: Pixabay)

Tradicija pčelarenja na Hvaru duga je koliko i organizirani život na tom otoku. O razvoju pčelarstva na Hvaru sve do 19. stoljeća nema podataka, no ono se ipak spominje u Hvarskom statutu iz godine 1331. i u knjizi Petra Hektorovića "Ribanje i ribarsko prigovaranje" iz godine 1556. Hektorović spominje med u saću koji na putovanje nosi njegov suputnik i ribar Nikola. U istoj se knjizi spominje i Starogrojski paprenjok kojemu je osnovni sastojak upravo med. Zanimljivo je da se i dan danas, u istočnome dijelu Hektorovićeva Tvrdlja u zidinama mogu pronaći pčele. 

(Foto: Pixabay)

Kako od samih početaka tako i dalje kroz povijest, medom su se koristili samo imućniji slojevi društva, a pčele uzgajali za vlastite potrebe. Prvi podaci o pravoj proizvodnji meda potječu iz 1824. godine kada se spominje prvi statistički podatak o postojanju 56 košnica na otoku. Hvarski med od ružmarina, kadulje i vrijesa već se tada spominje kao  iznimno kvalitetan. 

Intezivnija proizvodnja meda i bavljenje pčelarstvom počinje početkom prošloga stoljeća kada je otok Hvar doživio uzlet sadnjom lavande pa se upravo ta biljka usko povezuje s proizvodnjom meda. Povećan uzgoj lavande uvjetovao je i procvat pčelarstva sredinom 20. stoljeća kada je na otoku bilo 600 košnica, a proizvodilo se 400 tona visoko kvalitetnoga meda.

(Foto: Pharion Stari Grad/ Facebook)

Danas, nakon mnogobrojnih požara koji su opustošlili nasade lavande na otoku ima oko 5 tisuća košnica, a ukupna godišnja proizvodnja meda je tek 30-ak tona. Iako je količina meda mnogo manja u odnosu prema prijašnjim godinama, kvaliteta je i dalje ostala vrlo visoka, a otočki pčelari za svoj med dobivaju priznanja na mnogim natjecanjima.

Judit i Jurko (Foto: Glas Hrvatske)

Jurko Tarbušković iz Staroga Grada na Hvaru treća je generacija pčelara u obitelji. Iako vrlo mlad, odlučio je nastaviti djedov i očev posao te od toga živjeti, i vrlo je ponosan na obiteljsku tradiciju. Jurko proizvede oko tonu i pol meda, ovisno o sezoni i među malim je pčelarima, no po njegov med se kupci uvijek vraćaju jer je izrvrsne kakvoće. Košnice s pčelama seli po cijeloj Dalmaciji i Lici tako da ima vrhunski med južne Hrvatske s kojim su svi oduševljeni. Jurko je dobitnik i brončane medalje na Međunarodnome sajmu za ocjenjivanje kvalitete meda Dalmatina 2015. godine.

(Foto: Pharion Stari Grad/ Facebook)

Od meda i pčelinjih proizvoda izrađuje i kreme, a u tome poslu pridružila mu se i djevojka, Judit Kerék, Mađarica iz Budimpešte. Ona se, ljetujući na Hvaru, zaljubila u Jurka, a potom i u Hrvatsku u kojoj je odlučila ostati zauvijek. 

Judit i Jurko s Hvara (Autor: Tomislav Šikić)

Judit i Jurko s Hvara (Autor: Tomislav Šikić)

2:49