Hrvatsko groblje u Cochabambi (Foto: Hrvatsko dobrotvorno društvo iz Cochabambe) Hrvatsko groblje u Cochabambi (Foto: Hrvatsko dobrotvorno društvo iz Cochabambe)

Hrvatsko groblje u Oruru, podignuto 1916. godine dok je ono u Cochabambi sagrađeno 1936. godine i u potpunosti je preuređeno.

Groblje u Oruru smatra se pravim arhitektonskim draguljem. Sagradili su ga je 1916. godine hrvatski doseljenici koji su bili vješti u radu s kamenom. Imali su potrebnu vještinu i tehniku jer je većina njih došla sa otoka Brača. Hrvatska imigracija počela je pristizati u Boliviju početkom 20. stoljeća i u početku se nastanila upravo u rudarskome gradu Oruru. 

Hrvatsko groblje u Oruru (Foto: Hrvatsko društvo za uzajamnu pomoć iz Orura/s dopuštenjem) 

- Hrvatsko groblje u Oruru ima nadgrobne spomenike isklesane u mramoru, izvanredne ljepote i preciznosti u odnosu na modele koje su klesari imali. Zaista je dirljivo vidjeti temeljiti i izvrsni kiparski rad u kamenu nadgrobnih spomenika koje su napravili hrvatski imigranti. Postoje i mauzoleji izrezbareni kamenom, koji odgovaraju različitim obiteljima toga doba. Klub Hrvatskog uzajamnog pripomoćnog društva Orura ima zadatak sačuvati hrvatsko groblje koje pripada baštini hrvatskoga doseljavanja u Boliviju, tako da potraje s vremenom kao spomen na hrvatske doseljenike - kaže dr. Gonzalo Nigoević, predsjednik Hrvatskoga društva za uzajamnu pomoć iz Orura. 

Hrvatsko groblje u Oruru (Foto: Hrvatsko društvo za uzajamnu pomoć iz Orura/s dopuštenjem) 
 

Hrvatsko groblje u Cochabambi nadaleko je poznato zbog svoje ljepote, a za njegovo održavanje zaduženo je Hrvatsko dobrotvorno društvo Cochabambe čiji je predsjednik Rubén Harasić.

Hrvatsko groblje u Cochabambi (Foto: Hrvatsko dobrotvorno društvo iz Cochabambe/s dopuštenjem)

- 1. prosinca 1936. otvoreni su prvi objekti našeg groblja koji su se sastojali od kapele i dvije bočne strehe za primanje prvih posmrtnih ostataka tadašnjih migranata koji su umrli u našem gradu. Godine 1960., zahvaljujući naporima naših migranata, općina Cochabamba odobrila je doživotni prijenos zemljišta tadašnjem Jugoslavenskom društvu. 1991. godine, kada je naziv promijenjen u Hrvatsko društvo, ime Jugoslavenskoga groblja promijenjeno je u Hrvatsko groblje. Godine 2016. odlukom našega upravnog odbora svaka obitelj koja ima posmrtne ostatke člana obitelji na našem groblju mora plaćati iznos od 25 dolara godišnje po niši. Cilj je nastavak održavanja groblja u najboljim uvjetima - kaže Harasić. 

Hrvatsko groblje u Cochabambi (Foto: Hrvatsko dobrotvorno društvo iz Cochabambe/s dopuštenjem)
 

Tijekom posljednjih pet godina hrvatsko groblje u Cochabambi detaljno je preuređeno.

- Učinjeno je to tako da danas imamo savršeno dobro izgrađeno, besprijekorno groblje, na kojem su naši vrtovi u potpunosti obnovljeni. Imamo i dva mauzoleja koji se i danas održavaju, iako je odluka odbora da na našem groblju zaista ne bi trebali biti mauzoleji, nego samo niše koje su za vječnost - objašnjava Harasić.

Danas groblje ima 350 niša. Hrvatsko groblje uistinu je besprijekorno: sve strehe, vrtovi i kapela u potpunosti su obnovljeni. Na groblje ulaze samo oni koji zaista imaju želju i predanost kako bi mogli duhovno ispratiti ostatke svoje rodbine. 

Hrvatsko groblje u Cochabambi (Foto: Hrvatsko dobrotvorno društvo iz Cochabambe/s dopuštenjem) 

- Prve subote nakon blagdana Svih svetih uvijek služimo misu, sjećajući se najmilijih koje smo pokopali na našem groblju. Ono je potpuno otvoreno za sve koji tamo imaju rodbinu i koji ga žele stalno posjećivati, noseći cvijeće da bi ga položili na grobove svojih najmilijih - zaključuje Rubén Harasić.