Foto: snimka zaslona/HRT Foto: snimka zaslona/HRT

Na prostorima Bosanskog Grahova još se vide tragovi rata. Pitanje je hoće li i kada porušene kuće dočekati svoje vlasnike. No, srećom vidi se i obnova domova i povratak ljudi. 

- Radim u Šumariji, sijem golemu baštu, borim se da ne moram sve ići u prodavaonicu kupiti. Muž mi radi na graničnom prijelazu Strmica kao carinik. Imam kćerku koja studira u Mostaru, treća godina. Općenito život nigdje nije lak. Ljudi odlaze, ali sreća, nitko koliko je nas je u Grahovu, još nije otišao - kaže Ana Rajić, zaposlena u Šumariji. 

- Prosječna dob naših ljudi, naših vjernika je veoma niska, dakle, to je riječ o mladim ljudima, djeci. Za nekog to nije velik, no za nas je to velik broj i ljudi su aktivni. Vrlo se rado odazivaju na sve inicijative, što župne, što udruge - ističe don Davor Klečina, župnik u Drvaru i Bosanskom Grahovu.

Don Davor Klečina (Foto: snimka zaslona/HRT)

Mladi iz Grahova, upravo su zahvaljujući župniku povezani s vršnjacima iz Drvara, a u školama imaju i nacionalnu skupinu predmeta na hrvatskom jeziku. - On se trudi da djeca ne osjete razliku jesu ili iz Bosanskog Grahova ili iz Drvara. Imamo zajedničke projekte, to su svete mise, izleti, radionice i mnogo toga - objašnjava učiteljica razredne nastave Ivana Kovačević

- Ovdje je baš specifična situacija zato što ima malo učenika i treba se njima prilagoditi, njihovim zahtjevima, njihovim uvjetima, jer imamo u nekim razredima samo po jednog učenika katoličke vjeroispovijedi - kaže vjeroučitelj Hrvoje Šitum.  

Foto: snimka zaslona/HRT

Hrvati u Općinskom vijeću imaju dvojicu vijećnika, ali od vlasti kažu, nemaju velike koristi jer općina nema centar za socijalni rad, komunalno poduzeće, dom zdravlja ili druge ustanove važne za lokalnu zajednicu.

- Ti su nam problemi zajednički. Imamo uredan suživot, ali dominantne političke strukture koje su u općini predvođene načelnikom, dakle jednako s tri zadnja načelnika u kontinuitetu rade vrlo loše - smatra predsjednik Udruge "Don Juraj Gospodnetić" Krešimir Sarić

No, Hrvati ne sjede skrštenih ruku. Preko nevladinih udruga pokušavaju napraviti ono što ne radi općina. Hrvatska Udruga za očuvanje kulturne i povijesne baštine "Don Juraj Gospodnetić" realizirala je više projekata iz područja komunalne infrastrukture, a trenutačno gradi kulturno-obrazovni centar u Koritima. Pomaže im hrvatska Vlada sa 175.000 kuna, koja je još ranije s 200.000 kuna, preko Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, pomogla izgradnju vodovoda u Uništima. Velika potpora hrvatskim povratnicima i doseljenicima je i katolička crkva.

Kulturno-obrazovni centar - Korita (Foto: snimka zaslona/HRT)

- Ipak se može, udruženim snagama početi, uz Božji blagoslov. Ja sam svjedok ovdje kako je to bilo na samim počecima kod ovih plemenitih ljudi. Radostan sam da sam svjedok njihove radosti. Tuđe poštujmo, svoga se ne odričemo - poručuje banjalučki biskup Franjo Komarica

Nedavno je u Koritima, stručnim predavanjem o životu svetog Jeronima te misnim slavljem u novoj crkvi svetog Ilije u Obljaju, proslavljen blagdan toga sveca. A što se time željelo? - Da na neki način ovaj kraj koji je nekad značio nešto, a bio je jako opustošen, da damo novu notu ohrabrenja i nade da ovi ljudi koji imaju toliko spremnosti da obnavljaju stara i nova ognjišta, vrate svoje pamćenje na korijene, da ustraju na tom nastojanju - dodaje Komarica. 

Foto: snimka zaslona/HRT

Prema povijesnim izvorima, Sveti Jeronim rođen je u Stridonu, negdje na području današnjeg Grahovog polja, a razorili su ga Goti. Taj kraj bio je kroz cijelu povijest mjestom razaranja i obnavljanja.

- Nadamo se da će poštovanje sv. Jeronima doprinijeti zbližavanju katolika i pravoslavaca i dati vjetar u leđa svim našim zajedničkim nastojanjima kako bi upravo svetac svjetskog glasa pronio ime Grahova u svijet i kako bi svijet došao u malo Bosansko Grahovo - zaključuje župnik Klečina. 

Grahovska prostranstva pašnjaka i šuma nude uvjete za ostanak ljudi u ovom kraju, a uz korištenje gospodarskih te turističkih potencijala i bolje uvjete za život.

(Miljenko Karačić/Pogled preko granice)