(Foto: Glas Hrvatske) (Foto: Glas Hrvatske)

Klaster ''Hrvatski pršut'' okuplja proizvode četiri certificirana i zaštićena pršuta: krčki, istarski, drniški i dalmatinski. Svi oni okupili su se u zagrebačkom hotelu Internationalu na otvorenju 5. Dana hrvatskog pršuta na kojima je apsolutni pobjednik Drniški pršut Drniških delicija Maran, a da je riječ o proizvodima iznimne kvalitete govori podatak da su svi pristigli uzorci osvojili zlatna odličja.

- Ugodno sam iznenađen titulom jer konkurencija je jaka, no, proizvođača je još uvijek premalo za iskorak u Europu - izjavio je ovogodišnji pobjednik Zoran Ćevid koji pršute proizvodi po tradicionalnoj recepturi. Ističe da je za kvalitetan pršut najvažnija sirovina te da od klanja do soljenja ne prođe više od 72 sata.

U Hrvatskoj se godišnje pojede oko 700 tisuća pršuta, a proizvede oko 350 tisuća. U klasteru smatraju da se treba raditi na smanjenju uvoza zamjenskih proizvoda i da se kontinuiranim rastom izvoza za nekoliko godina može udvostručiti pršutarska proizvodnja. Potvrdili su potencijal domaće pršutarske proizvodnje koja je u proteklih nekoliko godina porasla čak 40 posto, no još uvijek ne zadovoljava potrebe tržišta na kojem je potražnja dvostruko veća od ponude.

Svi dobitnici.(Foto: Glas Hrvatske)

Predsjednik Klastera ''Hrvatskog pršuta'' Darko Mrkotić istaknuo je da brojke pokazuju kako je klaster prije pet godina imao proizvodnju od 250 tisuća pršuta, a danas je na 400 tisuća.

- To je veliki rast od šezdesetak posto i ostvario se mukotrpnim radom i velikim investicijama, možda i najvećim u sektoru prehrambene industrije, koje iznose više od 40 milijuna eura. Najveći uspjeh je što je udio domaće sirovine u našim pršutanama u proteklih pet godina porastao s desetak posto na više od 50 posto - zaključuje Mrkotić.

- Dat ćemo nacionalnu financijsku potporu kako bi se podignula primarna proizvodnja i time dobila kvalitetna sirovina za proizvodnju hrvatskog pršuta - istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak, te dodao kako je svinjogojstvo strateška grana koju Vlada planira razvijati.

- Osim izvoznog potencijala, hrvatski pršut ima i veliki potencijal za plasman u turizmu kroz vrhunsku gastronomsku ponudu, jer moderni turisti traže autentičan doživljaj i upravo kroz eno-gastro ponudu mogu najbolje upoznati način života, običaje i bogatu tradiciju stanovništva na određenoj destinaciji - rekao je Dragan Kovačević, potpredsjednik za poljoprivredu i turizam HGK.

Za razvoj pršutarske proizvodnje dodijeljene su i posebne nagrade proizvođačima Josipu Hreljaku, vlasniku tvrtke Pisinium koja je poznata po proizvodnji vrhunskih istarskih pršuta i Juri Bariću, vlasniku tvrtke Opskrba Trade iz Slivnog kod Imotskog, poznate po proizvodnji dalmatinskog pršuta.

Zlatne plakete nagrađenima dodijelio je gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, pohvalivši se kako i sam proizvodi pršut koji su okupljeni mogli kušati.