Rodna kuća Vlahe Bukovca i mauzolej brodovlasničke obitelji Račić, prvo izvedbeno djelo Ivana Meštrovića, povod su tisućama posjetitelja da svake godine pohode Cavtat (Foto: Tomislav Šikić) Rodna kuća Vlahe Bukovca i mauzolej brodovlasničke obitelji Račić, prvo izvedbeno djelo Ivana Meštrovića, povod su tisućama posjetitelja da svake godine pohode Cavtat (Foto: Tomislav Šikić)

Od Italije do Hrvatske – od Faggionia do Bukovca

Talijanski mornar Giuseppe Faggioni pred Cavtatom je doživio pomorsku nesreću. Oduševljen gradićem i njegovim stanovnicima i zaljubivši se u mladu Cavtaćanku Anu Kličan, ostaje tamo, ženi se njome te dobiva troje djece. Jedan od njih, Agostino, nastavlja život u obiteljskoj kući gdje se rađa i njegov sin - budući veliki slikar, začetnik hrvatske moderne Vlaho Bukovac.

Već s 11 godina, otputovao je sa stricem u Ameriku. Nakon stričeve smrti vraća se u Cavtat da bi uskoro prijavivši se u mornare proputovao svijet. O tome kako je počeo slikati postoje različite priče – od one da je to učinio nakon pada u brodsku štivu, dok se polomljen oporavljao od nezgode ili još ranije, u maloljetničkom zatvoru u New Yorku.

Kako god bilo, po povratku u rodni Cavtat shvaća da je njegova budućnost u slikanju, a izložena "Turkinja u haremu", prvi rad koji pokazuje sugrađanima, zapanjuje ih i izaziva nevjericu da je to mogao naslikati običan domaći mladić.

Sve ostalo je povijest: mali Faggioni mijenja prezime u Bukovac, odlazi u Pariz, postaje dio "zagrebačke šarene škole", izlaže u Pešti, vraća se u Cavtat te do kraja života živi na relaciji Prag-Cavtat, doživjevši svjetski slavu.

Kuća Bukovac – nezaobilazno mjesto u Cavtatu

Tipična građanska kuća s kraja 18. stoljeća, smještena u jednoj od uličica koje s rive vode do Prijeka, kamena je dvokatnica koja u sebi krije čitav Bukovčev mikrosvijet. Svi zidovi staroga dijela kuće oslikani su Bukovčevom rukom u temperi, što je bio šesnaestogodišnjakov poklon ocu. Danas se u kući, osim muzejskog postava posvećenog Bukovcu, nalaze multifunkcionalna dvorana i prostori koji omogućuju da se u gradiću koji ima sezonalni način života održava dinamika muzejskog života tijekom cijele godine.

- Zbog začudnosti i svojevrsne stravičnosti, posebno se izdvajaju slike Ormar buduće slave i Spomen jedne obitelji - ističe kustosica Kuće Bukovac Lucija Vuković. Riječ je o Bukovčevu intimnom prosvjedu protiv fasciniranosti nekonvencionalnim koje su pokazali njegovi tadašnju studenti te morbidnoj depresiji u koju je zbog majčine bolesti i čežnje za rodnim krajem upao nekad veseli Bukovac našavši se daleko od rodnog kraja.

Stalni postav muzeja čine Bukovčeva djela iz svih faza njegova slikarstva – pariške, zagrebačke, cavtatske i praške. Kuća Bukovac postala je nezaobilazno mjesto gostiju i građana Cavtata, u koje godišnje dolazi više od 7 tisuća posjetitelja.

U kući Bukovac detalj zidnik slikarija tehnikom tempere - dar slikara Vlaha Bukovca ocu

Cavtat

5 fotografija

Mauzolej Račić – mjesto nastalo iz obiteljske tuge

Premda malen, Cavtat na svakom koraku nudi nešto zanimljivo. Jedno od najposebnijih, ali i najneobičnijih mjesta u gradu je mauzolej cavtatske brodovlasničke obitelji Račić, prvo izvedbeno djelo našeg velikog kipara Ivana Meštrovića. Predstavlja fascinantan spoj arhitekture i skulpture, a Meštrović je za njega dobio i priznaje – Grand prix na Međunarodnoj izložbi moderne indrustrijske i dekorativne umjetnosti u Parizu 1925. godine.

Građen je od bijelog bračkog kamena u obliku kupole i nema ni jednog komada drva ili nekog drugog materijala osim bronce. Od nje su napravljena vrata i zvono. Na zvonu salivenom po Meštrovićevom nacrtu upisana je autorova jedinstvena misao: "Saznaj tajnu ljubavi, riješit ćeš tajnu smrti i vjerovati da je život vječan".