Foto: Slavica Štefić Foto: Slavica Štefić

Prosinac jednom nogom stoji u već poznoj jeseni, a drugom zakoračuje u nadolazeću mladu zimu te najavljuje slijedeću godinu. No u njegovim prohladnim i ne uvijek vedrim danima, tradicija i običaji kao da donose u ljude neku unutarnju toplinu, nepomućenu onim što se možda loše zbilo u protekloj godini, a vedru od nade. U njemu su i dani adventa odnosno došašća, vrijeme četverotjednih priprema za blagdan Božića. A kad smo bili mala djeca, pa i sada kad smo velika djeca, već na spomen riječi "blagdan" izrone iz sjećanja slike, mirisi i okusi blagdanskih jela.

Među njima i kolači. A među njima i keksi. Paprenjaci. Onakve kakve su domaćice pripremale tijekom prosinca i čuvale se od malih ručica koje bi ih rado prinijele ustima pa bi nestali mnogo prije Božića.

Paprenjaci spadaju među tradicijske i najstarije naše domaće kekse. Nekoga bi njihovo ime moglo danas dovesti u zabunu ako ne poznaju povijest toga keksa. a ona je davna. Ne znamo točno od kojih davnina, no prvi put je njihovo ime ostavilo pismenog traga u spjevu Hvaranina Petra Hektorovića Ribanje i ribarsko prigovaranje napisano sredinom 16. stoljeća. U njemu pjesnik poziva svoje prijatelje da se okrijepe za njegovim stolom u Starome Gradu uz paprenjoke i vino. On ih zove paprenjoci (kao što i Stari Grad naziva Stori Grod), premda u tom prastarom keksu ima raznih začina, ali ne i, kako bismo pomislili - papra.

Hvarski "starogrojski paprenjoci", čiju su tradicija pripremanja do danas prenosile Hvaranke s koljena na koljena, dobiše naime ime po mješavini raznih začina, poput muškatnog oraščića, cimeta, klinčića, šafrana, koji su se svi zvali „papor“. Papor je bilo tada ime za sve začine, za sve ono čarobno mirisno, zanosno ukusno što je stizalo iz nekih tamo egzotičnih krajeva na drugoj strani svijeta, a iz ovog našeg mediteranskog bijaše med, jedan od glavnih sastojaka tih začinjenih slastica. A ono „papreno“ ime, koje nas danas zbunjuje, ostalo je, zadržalo je u sebi mirisni dah i opojni duh tradicije, koliko samo jedno ime može. Mirise i ljepotu odnijeli su vjetrovi vremena, ali ime je ostalo. Kad je Umberto Eco smišljao naslov svoga kultnog romana Ime ruže, sjetio se latinskog stiha "Stat rosa pristina nominem, nomina nuda tenemus" – (Negdašnja ruža ostaje kao ime, zadržavamo tek gola imena).

 

Starogrojski paronjaci

Tako su i hvarski paprenjoci zadržali svoje začinsko ime klasičnog kulinarskog ukrasa blagdanskoga stola, a pod nešto promijenjenim nazivom, i uz dodatak još jednog začina, ovoga puta doista papra, postali paprenjaci kakvi se pripremaju na sjeveru Hrvatske, a među najpoznatijima su zagrebački paprenjaci. I u njima je jedan od glavnih sastojaka med. Ovjekovječio ih je August Šenoa u svom povijesnom romanu Zlatarevo zlato čija radnja se zbiva u 16. stoljeću. U romanu je i lik Magde Paprenjarke koja je u svome stanu kod Kamenitih vrata mijesila najbolje paprenjake u Zagrebu. Evo što kaže o tome August Šenoa u romanu:

"Prišivak 'paprenjarka' pako nadjenuše joj zato: u svemu gradu ne bijaše ni velikaške ni građanske žene koja bi umijela mijesiti paprenjake kao što Magda. Stoga je bilo i svetkom i petkom dosta jagme za njezinim paprenjacima, i sam varoški sudac Ivan Blažeković znao je kadšto ostaviti lijep dinar u njezinoj kesi!"

Paprenjaci

Donosimo vam recept za prave, izvorne Starogrojske paprenjoke kakve su pripremale naše bake i prabake iz Dalmacije, a u njima uživali prijatelji Petra Hektorovića u 16. stoljeću, te recept jednako tako starih zagrebačkih "Magdinih paprenjaka" u kojima je, uz mnoge druge, uživao i varoški sudac Ivan Blažeković. Nadamo se da ćete i vi, a pogotovo najmlađu članovi obitelji.

 Starogrojski paprenjoci

Potrebno je:

500 g meda
250 g maslinova ulja
2,5 dl prošeka
1 g šafrana
1 žličica cimeta
malo sode bikarbone
1 ličica naribanog muškatnog oraščića
prstohvat klinčića
500 g brašna

Postupak:

Med ugrijati do vrenja. U prošek staviti klinčiće i pustiti da zavrije. U prošek dodati šafran. I med i prošek pustiti da se ohlade do sobne temperature. Pomiješati sve suhe sastojke i u smjesu uliti med, prošek i maslinovo ulje. Umijesiti meko tijesto i pustiti da se odmara najmanje 6 sati.

Tijesto još malo domijesiti, napraviti kuglice i raditi razne oblike ( običaj je napraviti amfore, ribem morske konjice, košarice, srca, cvjetove, ptice, leptire...) Peći 20 minuta na 200 ºC.

Kad se ohlade možete ih ukrasiti, cukrovati tako da umutite jedan bjeljanjak u snijeg u kojeg lagano dodajate 250 g šećera u prahu te sok od jednog limuna. S ovom slatkom kremom možete ih šarati ili premazati. Spremite ih u limenu ili staklenu posudu s poklopcom. Najfiniji su nakon nekoliko dana stajanja.

Magdini paprenjaci

Potrebno je:

2 cijela jaja
25 dag šećera
25 dag meda
25 dag maslaca
1 žlica masti
45 dag oraha
1 kg brašna
3 žlica mljevenog cimeta
1 žlica izribanog muškatnog oraščića
1 čajna žličica mljevenog papra
5-6 kom klinčića, usitninte ih
prstohvat pimenta i/ili kardamoma
1 naribana korica od limuna

Postupak:

Pomiješajte sve suhe sastojke, dodajte jaja, med i pjenasto umućen maslac i mast. Izradite tijesto, trebat će vremena dok se svi sastojci dobro ne prožmu. Tijesto je gotovo kad počne otpadati s prstiju.

Tijesto pustite da odmori 2 sata, a onda ga razvaljajte na pola centimetra debljine i uz pomoć kalupa za paprenjake napravite keksiće. Ako nemate kalup, možete korititi bilo koje drugo pomagalo za izradu keksa.

Pecite na 180 ºC oko 20 minuta, dok ne porumene. Kad se ohlade možete ih premazati, ukrasiti bijelom glazurom kao i u prethodnom receptu.

Ovi naši kolačići-keksići zamiriše nam cijelu kuću, razvesele obitelj, uposle i djecu i izvrstan su dar za skorašnje blagdane!