Pokladnice ( Foto: Slavica Štefić)
Povijest pokladnica seže u davno rimsko doba. Stari Rimljani spravljali su ih u vrijeme proljetnih bakanalija. Danas se pripremaju i jedu kad god ih poželimo, no tijekom vremena postale su zapravo zaštitni znak fašnika i karnevala. Upravo ti dani nezamislivi su bez mirisa i okusa ove slastice.
Vrijeme je poklada, karnevala, fašnika, mesopusta, krnovala, maskiranih povorki i plesova, vrijeme zvončara, maškura… Svaki kraj ima svoje nazive za taj pradavni običaj, za koji se pretpostavlja da se razvio iz rimskih bakanalija i saturnalija.
U te dane, u polju se nije ništa radilo. Dok je priroda zimovala, ljudi su opušteniji gonili od sebe zle sile i tjerali zimu.
Neki su od tih običaja nadživjeli pogansko rimsko doba i preko kršćanstva zadržali se do danas. Ljudi se maskiraju, plešu, ludiraju. Jednom u godini mogu i žele biti netko drugi.
U pokladama, karnevalu, često se javlja i simbolični Princ Karneval. To je lutka obično izrađena od slame, dronjaka, staroga odijela, kao personifikacija svih nevolja i nepravdi te mu se "sudi" za sve loše počinjeno tijekom godine. Biva osuđen na vješanje ili spaljivanje.
Taj običaj ima preneseno značenje pobjede nad zimom, nevoljama, oskudicom i svim ostalim nedaćama koje su dotad pratile ljude.
Ove godine zbog epidemije nema karnevalskih svečanosti i masovnih okupljanja pa je stoga još naglašenija potreba da ovogodišnje karnevalsko doba popratimo u prigodnom "kućnom izdanju" – pripremanjem kolača koji je svima dobro poznat kao krafne ili krofne, ili standardnim hrvatskim književnim jezikom rečeno – pokladnice.
Pokladnica je kolač od dizanog tijesta. U Slavoniji i Baranji uobičajen naziv je krofna. U Zagorju, primorskoj Hrvatskoj i Međimurju nazivaju ga krafna. Do naših krajeva stigao je iz Austro-Ugarske pa nije čudno da je njegov kolokvijalni hrvatski naziv proistekao iz njemačkog izvornika - Krapfen. No, povjesničari kulinarstva podučavaju nas da autori pokladnica nisu ni Karolinzi ni Habsburgovci već da povijest toga kolača seže u davno rimsko doba. Stari Rimljani pekli su ga u vrijeme proljetnih bakanalija i bez njega se nije moglo zamisliti nijedno slavlje u antičko doba.
Pokladnice danas pripremamo i jedemo, zapravo, kad god poželimo, no uvriježile su se kao zaštitni znak poklada, fašnika i karnevala, kao što im i samo ime govori. Upravo ti dani nezamislivi su bez mirisa i okusa ove slastice.
Sigurno ste ih već kušali, ali to nije razlog da ne ponovite i ove godine. Posebice ove, 2021., u inat virusu, izolacijama, maskama i raznim zabranama. Pa nek zamirišu u vašem domu i ublaže sve jade i nevolje!
A evo i recepta:
Pokladnice
2:24
