Rafioli: ponos i tradicija

U ovome Cro-gastro kutku skrivaju se rafioli. Koji već kao riječ tako pjevno, tako privlačno zvuče. A tek kad ih stavite u usta … Taj tradicionalni kolač, ti jastučići od pečenog tijesta punjeni slasnim nadjevima, suhi kakvi jesu, tek se u ustima rastapaju. I mi zajedno s njima.

Zna se da su Talijani pravi majstori u spravljanju bezbroj vrsta tjestenina poput lazanja, cannellona, tortelina, tagliatella, raviola… predugačak bi bio potpuni popis, (ako ga je itko ikad i napravio). Mi na drugoj strani Jadrana majstori smo u izradi ne raviola, već jedne imenom slične, ali po svemu drugome posve drukčije „hrane“. Kako ono reče Tin Ujević „knjiga nije hrana, ona je poslastica“. Možda su mu pritom u mislima bili upravo rafioli, jer o njima je ovdje riječ, A Tin je proveo djetinjstvo upravo u imotskome kraju koje je na glasu po jednoj poslastici, po svojim imotskim rafiolima!

Da. U ovome Cro-gastro kutku skrivaju se rafioli. Koji već kao riječ tako pjevno, tako privlačno zvuče. A tek kad ih stavite u usta … Taj tradicionalni (suhi) kolač, ti jastučići od pečenog tijesta punjeni slasnim nadjevima bacaju nas u trans. Majstorice/majstore u pravljenju ovih poslastica možete naći svugdje uz našu obalu i u zaleđu, pa tako imamo trogirske rafiole, sinjske rafiole, makarske, korčulanske, splitske, šibenske, imotske rafiole - ma cijela Dalmacija ima svoje varijante rafiola. Možda mrvicu više iskaču oni iz Trogira. A za vrat im pušu oni iz Imotskog. Ili obratno? Ovisno s koje strane gledate, s koje strane ih – zagrizete.

A čime se pune? Bademima/bajamima, ili orasima, a razlikuju se po dodatku začina i drugih sastojaka koji čine razliku u okusu. A razliku čini i umijeće domaćice/domaćina, na prvome mjestu. No koje god rafiole da kušate, zvat će na još. Imotski rafioli su tradicionalni hrvatski kolač i s područja Imotske krajine i kao takvi su prepoznati i zaštićeni zbog svoje specifičnosti od strane Hrvatske gospodarske komore, a spravljaju se po recepturi koja je stara više od 150 godina. Tradicijska priprema ovih kolača vezana je uz velike događaje u životu ljudi kao što su vjenčanje, veliki blagdani ili druge svečanosti. A u imotskim rafiolima uživala su i dva povijesna Josipa: austrougarski car Franjo Josip kad je s caricom Sisi posjetio Imotski, te jedan drugi Josip Broz Tito, stotinjak godina kasnije.

I eto, predlažemo vam da uživate i vi u rafiolima, tim našim slasnim tradicionalnim kolačima koji, suhi kakvi jesu, tek se u ustima - rastapaju. I mi zajedno s njima,

I ne mora biti vjenčanja ili sličnih slavlja, a ne morate se zvati ni Josip. Dovoljno je da samo pratite naše savjete i pripremite sami svoje rafiole. Svoju poslasticu, kako reče (za knjigu) besmrtni Tin.

---

Imotski rafioli

Sastojci za tijesto:

500 g brašrna

6 žumanjaka

6 žlica mlijeka

6 žlica omekšalog maslaca

3 žlice šećera

2 žlice prošeka

1 vanilin šećer

prstohvat soli

 Umijesite tijesto i ostavite da se odmori pola sata na hladnom, a može i preko noći.

Sastojci za kremu:

350 g šećera u prahu

6 bjelanjaka

350 g  badema

naribana korica limuna

ekstrakt vanilije

muškatni oraščić

Polovicu količine badaema malo popržite ili u pećnici ili u tavi. Sameljite svu količinu. 

U posudi miješajte šećer i bjelanjca pa dodajte mljevene bademe i preostale sastojke i mješajte dok ne dobijete jednoličnu kremu.

Pećnicu zagrijte na 150 ºC.

Tijesto tanko razvaljajte, s kalupom ili čašom izdubite tijesto da dobijete okrugle ploške. Na svaku stavite žličicu kreme, preklopite tijesto i rubove pritisnite prstima i dodatno pritisnite i ukrasite vilicom.

Lim za pečenje namastite i pobrašnite ili položite papir za pečenje. Slažite rafiole i pecite 10-15 minuta.

Sastojci za ukrašavanje:

maraskino ili rakija

šećer

Ispečene rafiole premažite metlicom umočenom u marsakino ili rakiju, potom odmah, uvaljajte ih u kristal-šećer i slažite na tanjur.