Glas Hrvatske

14:01 / 13.06.2021.

Autor: Slavica Štefić

Maslina: dobri duh mediteranske kuhinje

Namaz od maslina

Namaz od maslina

Foto: Slavica Štefić / HRT

Maslina je jedna od tri temeljne sastavnice mediteranskog podneblja, „Sveto trojstvo“ mediteranske kuhinje čine naime maslina, pšenica (u raznim konačnim proizvodima) i vino. U tome trokutu odvijala se cijela povijest Sredozemlja, od biblijskih vremena do danas, gradila su se kraljevstva, carstva, nastajale i nestajale religije, a maslina je, ubrana ili neubrana, sve to promatrala svojom čvornatom slijepom korom, debelim granama podbočenom prozračnom krošnjom. I trajala.

Da znam slikati i da imam vremena koliko je za to potrebno, dao bih se nekoliko godina na slikanje samo jednog motiva, samo jednog predmeta: stabla masline.

Napisao je Aldous Huxley u svome eseju Maslina. Britanski pisac putovao je Provansom i oduševio se tamošnjim maslinicima. No mogao je isto opisati i naše jadranske masline, od Istre od Boke, i biti očaran njihovim jakim čvornatim deblima ogrnutim u uvijek drukčiju teksturu ogrubjele , naborane kore.

Višestoljetne masline u Lunu

Višestoljetne masline u Lunu

Foto: Ustupljeno - Privatni album / HRT

I premda je stablo svake vrste veličajna oda ustrajnosti živih sila prirode, maslina nas ponajviše osvaja svojom neponovljivošću. Jedinstvenošću svakog živog stvora. Dovoljno je samo prošetati Lunjskim maslinicima na otoku Pagu i biti dirnut tom praljepotom stabala koja su se svojim kvrgavim korijenskim izdancima grčevito usadila u škrtu zemlju između stijenja, kraljevski sjedeći na svome širokome prijestolju. I tako stoljećima i stoljećima. Za neka stabla usmena predaja im daje više tisućljeća života, no ono što sigurno znamo je da je naše najstarija maslina, ona na Brijunima, stara oko 1600 godina, znanstveno dokazano metodom datiranja pomoću ugljika 14. A za jednu maslinu u Kaštel Štafiliću se vjeruje da je dočekala svojim plodovima prve Hrvate na Jadran u 7. stoljeću. Premda nije sigurno jesu li oni uopće znali tada pri dolasku cijeniti te sitne zelene bobice skrivene u prozračnoj krošnji sitnih zeleno-sivih i srebrnkastih listova njima nepoznatog mediteranskog stabla. Nisu znali tada, ali naučili su odonda mnogo. Toliko da je danas Hrvatska osebujni svjetski šampion kad je riječi o maslinovom ulju.


Premda je po broju stabala i količini proizvedenog ulja Hrvatska, u ovom slučaju Istra i Dalmacija, maslinarski patuljak u svjetskim razmjerima, daleko je i od liste prvih 10 država, naša maslinova ulja svojom kvalitetom kao da nadomještaju ono što imaju neki drugi, količinu. A glede kvalitete, nije riječ o samohvali. Na uglednom natjecanju New York International Olive Oil Competition – NYIOOC, jednom od najvećih i najprestižnijih svjetskih natjecanja kvalitetnih ekstra djevičanskih maslinovih ulja nedavno je ocjenjivano više od tisuću uzoraka iz 28 zemalja. I gle, odmah nakon maslinarskih divova neusporedivo većih od nas, Španjolske i Italije, treća po broju zlatnih medalja su maslinova ulja iz malene Hrvatske. Tko razumije, razumije.


A maslinovo ulje i jest glavni proizvod maslinika, 90% posto plodova maslina odlazi u uljare, a desetak posto se konzumira kao plod. Tako je oduvijek i bilo. Maslina je jedna od tri temeljne sastavnice mediteranskog podneblja, „Sveto trojstvo“ mediteranske kuhinje čine naime maslinovo ulje, pšenica (u raznim konačnim proizvodima) i vino. U tome trokutu odvijala se cijela povijest Sredozemlja, od biblijskih vremena do danas, gradila su se kraljevstva, carstva, nastajale i nestajale religije, a maslina je, ubrana ili neubrana, sve to promatrala svojom čvornatom slijepom korom, debelim granama podbočenom prozračnom krošnjom i trajala. Hranila je ljude, uzimali je i kao lijek, pomazivali uljem kraljeve i pokojnike, svijetlila u uljanicama, a posječena bila kvalitetno drvo za brojne namjene. Pa je na primjer toljaga mitskog junaka Herkula bila od maslinova drva, a ako je vjerovati Homeru, i bračni krevet Odiseja i njegove vjerne Penelope bi napravljen, ta od čega drugog doli od panja masline.


Toj starici vječito mladoj, čija grančica danas simbolizira mir, a nekoć su se kitili njome pobjednici osvajači, toj hraniteljici mediteranskog puka, od careva do sirotinje, posvetili smo današnji CRO-gastro kutak. Povod? Mogao bi biti bilo koji, jer saga o maslini je nikad nedovršena priča. Ali eto, povoda, ako baš treba: u zaseoku Mihoviloviću u Klisu ponad Splita otvoren je "Muzej masline” u sklopu Etno-agro parka Stella Croatica. A mi ćemo muzeju čestitati otvorenje jednim kulinarskim prijedlogom: namazom od maslina. U kojem je još i jedan „tajni“ dodatak. Malo inćuna. Samo malo. Toliko da ne zasmeta divnome okusu masline, a da ipak unese u nju i bokun mora, bokun soli. Da se sljube more i kopno.


Kao što Mediteranu i priliči.


Namaz od maslina 



Priprema:


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!