Fra Lino Pedišić (Foto: Magdalena i María Paulina Vlaho) Fra Lino Pedišić (Foto: Magdalena i María Paulina Vlaho)

Topla dobrodošlica

Vrata hrvatskoga vjerskog središta uvijek su bila otvorena za sve. Tijekom godina svjedočili smo kako su bili dobrodošli i stručnjaci, i studenti, i radnici, udovice, starije osobe, i politički i crkveni dužnosnici. Sve je toplo dočekivao fra Lino, u bilo koje vrijeme, bilo kojega dana u tjednu. Njegovu kuću uvijek smo osjećali kao vlastitu. Naravno, govorim o vremenu kad se fra Lino približavao svojoj sedamdesetoj godini. Njegov pastoralni rad velikim je dijelom već bio iza njega. Fra Lino je bio simpatičan. Jednostavan. Bilo je lako razgovarati s njim, a mogao si biti siguran da ćeš dobiti izravne odgovore, bez ikakve zadrške.

Od Pašmana do Santa Fea

Fra Lino Pedišić rođen je 1918. na otoku Pašmanu. Godine 1944. zaređen je za svećenika u Dubrovniku, u franjevačkom redu Male braće, u sklopu Provincije Svetog Jeronima. Povijesne okolnosti natjerale su fra Lina da ode, ne samo iz Dubrovnika, nego i iz domovine, prvo u Austriju. Ondje je bio uključen u pastoralni rad s Hrvatima u izbjeglištvu. 1946. naređeno mu je da pođe u Rim, odande u Španjolsku, a zatim u Argentinu. Stigao je u Chovet, u prokrajini Santa Fe, gdje je bilo mnogo Hrvata. Kada malo istražite grad Chovet, koji ima oko 2500 stanovnika, vidjet će te da mnogi uglednici nose hrvatska prezimena.

Važno je napomenuti da fra Lino nije radio samo sa svojim sunarodnjacima, nego je  često posjećivao i druge zajednice u Santa Feu, u gradovima Salto, Capitán Sarmiento, Rosario, Villa Mugueta i drugima. U Chovetu je imenovan za župnika crkve Svetog Ante Padovanskog. U tome gradu suosnovao je dom za poslijeratnu djecu bez roditelja. Zbog potrebe za većim prostorom, dom je 1951. preseljen u Miramar, u pokrajini Córdobi. Hrvatski iseljenik Martin Hum donirao je franjevcima zgradu bivšeg hotela kako bi je oni preuredili u novi dom.  Mnogo je djece u tom domu odraslo, a franjevci su se za njih brinuli i poticali ih da završe studije.

Anđeo migranata i izbjeglica

Fra Lino je potom premješten u Buenos Aires i imenovan tajnikom Argentinske katoličke komisije za imigraciju. Taj je posao radio do 1983. godine. Tijekom mandata, 1969. godine, predstavio je u Ženevi ideju o usklađivanju rada svih latinoameričkih komisija te je imenovan tajnikom koordinacije.

I tu se moram nakratko zaustaviti. Početkom osamdesetih godina fra Lino je zamolio mlade da u narodnim nošnjama predstave hrvatsku zajednicu u Argentini na misi i proslavi Dana imigranata. Tako smo zapravo shvatili važnost imigracije, gledajući more ljudi svih nacionalnosti, uglavnom europskih i latinoameričkih, slaveći zemlju koja nas je sve primila raširenih ruku. No, također smo uvidjeli veliku ljubav i poštovanje koje su ljudi osjećali prema fra Linu. Dotad smo fra Lina doživljavali kao hrvatskog duhovnika, dakle u okvirima njegova rada u hrvatskoj zajednici. No, od tog trenutka, shvatili smo da njegov rad ima i mnogo širu dimenziju, koja je obuhvaćala mnoge useljeničke zajednice i pastoralnu brigu za njih. 

Caritas i hrvatska vjerska središta

Već je u Buenos Airesu 1969. osnovao Caritas Kardinal Stepinac. I danas djeluje, zaslugom mnogih istaknutih žena iz zajednice.

Nekoliko godina poslije, uz pomoć fra Marjana Zlovečere, počeo je gradnju Hrvatskoga vjerskog središta Sv. Nikola Tavelić u dijelu grada gdje su življeli mnogi Hrvati. Taj katolički centar i danas okuplja hrvatske iseljenike i njihove potomke. Također je otvorio još jedno vjersko središte – crkvu Svetog Leopolda Mandića -, uz pomoć fra Joze Peranića, u gradu San Justu, u predgrađu Buenos Airesa, gdje je živi oko pet tisuća Hrvata.

Otišao je u tišini…

Živio je jednostavno i radosno. Na isti način je otišao, na miran način, bez privlačenja pozornosti. Ostavio je u svima nama koji smo ga imali čast upoznati poruku o poniznosti, predanosti i služenju drugome. I za sljedeće generacije ostavio je, uz primjer života, prostor za molitvu, prostor kamo je čovjek uvijek dobrodošao.

Zahvaljujem Stelli Hubmayer i fra Jozi Peraniću na biografskim podacima o fra Lini Pedišiću.