Otpad nakon oluje u Dubrovniku (Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL) Otpad nakon oluje u Dubrovniku (Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL)

Ideje u službi očuvanja prirode

Boyan Slat, mladi znanstvenik hrvatskoga podrijetla po ocu, u rodnoj Nizozemskoj na čelu je  neprofitne organizacije – The Ocean Cleanup – te je izumio revolucionarni sustav za uklanjanje plastičnog otpada iz oceana.

Riječ je o plutajućem sustavu cijevi ispunjenih zrakom i duljine 600 m, koje tvore barijeru u moru nazvanu System 001. U tom sustavu smeće se pretvara u kompaktnu masu koju brodovi prikupljaju svakih šest do osam tjedana i prevezu na recikliranje.

Nakon što je prikupio sredstva za svoj projekt pomoću crowdfoundinga, taj je mladić  u kratkom vremenu uspio okupiti volontere i zaposlenike, pa tako i inženjere i oceanologe, te otišao sa svojim timom na područje Pacifika između Havaja i Kalifornije, gdje se koncentrira najveća količina plastike. Tijekom te ekspedicije maknuli su 1,5 milijuna plastičnih elemenata iz oceana. Zbog svojeg je rada Slat 2014. godine primio nagradu "Champions of the Earth Award" koju svake godine dodjeljuju Ujedinjeni narodi.

Kako ističe taj mladi čovjek, koji svakog ljeta posjećuje Hrvatsku, naše je more, Jadran, vrlo lijepo, ali ima plastike toliko koliko i u drugim morima. Ta plastika uglavnom dolazi potocima i rijekama. Također upozorava na opasnost od unosa mikoroplastike koju gutaju ribe, a zatim i ljudi, i koja ima štetne posljedice za zdravlje.

Boyan Slat (Foto: Facebook /The Ocean Cleanup)

Što činimo da očuvamo naše more?

Za nas, koji imamo tako dugačku obalu, nužno je brinuti se za more i naše plaže kako bismo održali ljepotu obale, život u pomorskom ekosustavu, ali i jednu od industrija koja nam donosi najveći prihod: turizam.

Stoga se svake godine organiziraju kampanje u koje su uključeni volonteri - među kojima i ronioci - koji rade na zaštiti prirodnih bogatstava Jadrana. Jednu provode volonteri hrvatske udruge Green Flock/Zeleno jato. Uz organiziranje informativnih razgovora, idu po plažama, čiste i skupljaju smeće i u samome moru na dubini od nekoliko metara te provode edukativne kampanje.

Mnogobrojne organizacije, sportski klubovi, škole i kampanje koje financiraju razna poduzeća, obavljaju poslove tog tipa koji su uglavnom namijenjeni čišćenju otpada s morskog dna. Ali vrijedi spomenuti i ljude koji anonimno daju svoj doprinos svaki put kad pokupe smeće koje vide na plaži, da bi mogli ponosno pokazati i očuvati more koje je dio nas, našega svakodnevnog života, našeg identiteta.

Čišćenje plaža u Crikvenici (Foto: Nel Pavletic/PIXSELL)