Dvije strane jedne medalje

Sve je podređeno turizmu

Prije nekoliko tjedana dobio sam jedan turistički časopis na njemačkom jeziku koji se, među poznatim europski turističkim destinacijama, posvetio posebice Hrvatskoj. Zaključio sam da Hrvatska bilježi sve veću popularnost i potražnju u Njemačkoj. Zračne luke se proširuju, novi hoteli se grade, sve se više festivala i sličnih događanja organizira sa svrhom da se proširi turistička ponuda. Tijekom plovidbe na trajektu od Splita do Hvara upoznao sam agenta za nekretnine koji mi potvrđuje da se grade nove vile, privatne kuće s bazenima i da se radi na apartmanizaciji stambenih zgrada. Na internetskim portalima, poput booking.com i air Bnb, ljudi nude svoje stanove preuređene u smještajne jedinice ili apartmane. Turizam u Hrvatskoj jednostavno doživljava ekspanziju.

Šibenik (Foto Duško Jaramaz-PIXSELL)

150 godina organiziranog turizma na Hvaru

Taj se trend ponajbolje vidi na otoku Hvaru koji slavi 150 godina organiziranog turizma. Time će u ovoj godine Hvar na neki način biti središte hrvatskog turizma, prva asocijacija na hrvatski turizam općenito. Za mene - koji potječem s otoka Hvara i znam turističku situaciju na Hvaru, pogotovo kad je u pitanju iznajmljivanje apartmana, to je također poseban događaj. Ta je djelatnost povezana još s mojom kolijevkom pa sam tako i ja, sviđali mi se to ili ne, povezan s turizmom.

Hvar (Foto: Igor Soban/Pixsell)

Dvosjekli mač

No, pitanje je dokad će ta turistička ekspanzija još trajati u Hrvatskoj? To je, naime, vrlo osjetljivo. Nažalost, samo jedan teroristički napad bio bi dovoljan da se na neko vrijeme prekine turistička tradicija. Vlada Republike Hrvatske prije nekoliko je godina naložila naftnim konzorcijima da istražuju moguća naftna polja na Jadranu. Ako se nađe nafta u Jadranskom moru, ako se i slučajno izlije, onda bi naša prelijepa obala bila onečišćena, i naš turizam desetljećima na koljenima. – Da, znam da sada spominjem najgore scenarije. Ono što time hoću reći jest: zašto Hrvatska ne bi prestala biti tako osjetljiva na konkurenciju te razvijala i druge gospodarske grane? Na primjer, poljoprivredu. Neiskorišteno plodno zemljište i nerentabilnost proizvodnje guraju poljoprivredu u propast. Unatoč tomu što bi se ta grana gospodarstva mogla odlično povezivati s turizmom. Na to još nisam uspio naći odgovor. Možda je razlog tom fenomenu da se u relativnom kratkome roku može lako zaraditi novac u turizmu, ili Hrvatska i Hrvati žele živjeti samo od turizma? – Stajalište koje ja nikako ne bih htio poduprijeti.

Bez vizije

Razgovarajući s ljudima u Dubrovniku, pogotovo s mladima,  dobio sam također dojam da se sve vrti oko turizma, i nitko nema želju ili ideju da se razvija i neka druga djelatnost na tome području. Čini se da se svi žele baviti samo turizmom, podrediti se njemu i, na kraju krajeva, biti ovisan o njemu. Mislim bilo bi vrijedno ugledati se osobito na Njemačku i Austriju koje su se pozicionirale u različitim industrijama te počivaju na nekoliko stupova gospodarskog napretka.

Ilustracija (Foto: Grgo JelavićPIXSELL)

Možda vam se čini da pretjerujem, možda bih se trebao samo radovati novoj turističkoj sezoni, ali razmišljati i uspoređivati smatram, nije nikad beskorisno. Kao i za sve drugo u životu, postoje i u ovom slučaju - dvije strane medalje.

Tonči Petrić radi na Hrvatskome radiju HRT-a kao novinar za njemački program Glasa Hrvatske. Živi već godinu dana u Zagrebu i izvještava u blogu o svojim iskustvima u Hrvatskoj.

 

Iznesena mišljenja ili stajališta autora ne odražavaju nužno stajalište HRT-a