Glas Hrvatske

11:54 / 11.07.2021.

Autor:

(Ne)pokoreni grad

(Ne)pokoreni grad

(Ne)pokoreni grad

Foto: Robert Mareković / HRT

Ovih dana digla se internetska hajka odrasle zagrebačke gradske populacije koja proziva te vrijeđa uglavnom mlade ljude koji se nalaze po Varšavskoj ulici i širem Centru Zagreba, a koji se pak zabavljaju se uz vrlo jeftinu glazbenu konfekciju graničnog ukusa. Korišteni rječnik srozava se ispod razine onog što autori postova žele predstavljati, no, je li ta ta slika uopće crno-bijela?


Prvo da podsjetim koliko sam i ja alergičan na takve profane glazbene proizvode koji uopće nisu u skladu s europskom tradicijom kojoj Zagreb (i Hrvatska) oduvijek pripadaju, ali teško je i nepravedno stvari radikalno sažimati. Zašto? Zato što je takav način zabave postao srednja struja, više se tako ne zabavljaju ljudi upitnog morala na rubu Grada. Ne, tako se zabavlja većina. To svakako nije nešto za što se nacionalna povijest borila, ali je nedopustivo da se ti mladi ljudi nazivaju raznim uvredljivim imenima, jer ne zaboravimo, do ovakve situacije smo ih sami doveli. Ne zaboravimo da se danas na takvim okupljanjima nalaze i dobro odgojeni klinci, ali jednostavno u potrazi za društvom te u nedostatku kvalitetnijih sadržaja, našli su svoje mjesto ondje. Znamo kako se teenageri uvijek pokušavaju prilagoditi, svidjeti, naći svoje mjesto društvu, a većina to radi tako da se dopadne opet većini. E sad, zašto je to većina? Geneza je kompleksna; velike migracije iz ruralnih krajeva tijekom devedesetih, nedostatak potpore kulturi u istim tim ratnim i poratnim godinama, nestanak kvalitetnih glazbenih televizijskih emisija… Bazični potrošači takve glazbe su neposredniji i glasniji te im se lakše nametnuti u društvu pa će tako diktirati i zbivanjima. Iako se to početkom 2000-ih činilo tek trendom i zabranjenim voćem, cajkarenje je postalo mainstream. Oni koji su slušali to kao dvadesetogodišnjaci, danas su roditelji. Kažu kako se mnoge stvari uče kod kuće, to je apsolutno istina. Problem je što roditelji koji svojoj djeci imaju što prenijeti, vrlo često u ovim suludo brzim vremenima nemaju ni vremena ni volje baviti se time. Teško im je zamjeriti, mnogi se bori za koru kruha.


Iako je bilo niz upitnika kako će izgledati večernji život u Centru nakon potresa i pandemije, prava istina je da nikada središte Grada nije bilo življe. Razlog tome je i zatvaranje mnogih klubova te se tako i rijeka ljudi koja se slijevala u narodnjačka izlazna mjesta, spustila na Cvjetni, u Preradovićevu, Varšavsku… Tek pokoji kafić opstaje s nekom pitkijom glazbom, ali tome su krivi i oni koji rogobore po Facebooku. Koliko tih ljudi koji verbalno udaraju po tim i takvim mjestima ste mogli vidjeti u Centru posljednjih godina? Malo njih… Dok je u drugim svjetskim gradovima poput Londona ili Liverpoola normalno da izlaze sve generacija, kod nas kao da ljudi izumiru nakon trideset pete godine. Da, naravno, tu su brak i djeca, ali ipak… Uostalom, ako ste ostavili Zagreb na milost i nemilost, onda nemate prava vrijeđati iz fotelje. Teško je zamjerati i vlasnicima, imati kafić u samom srcu Zagreba je sve prije nego niskobudžetna zabava, a publike za nešto kvalitetnije nedostaje…


Netko će pitati, pa zašto je to uopće loše, pa to je samo glazba? Nije tako jednostavno, takav način zabave zatire našu baštinu i kulturu, kroz takvu nazovi glazbu stradava i naš jezik, a što je narod bez kulture i jezika? Državu ne čine grb i zastava. I ne zaboravimo kako takva vrsta zabave donosi često kodeks ponašanja u kojem ne želite vidjeti svoje dijete.


I što sad? Ništa, gerilska borba, “napadi” iz prikrajka, Zagreb je pokleknuo ali dobro smišljenim kontranapadom te konstantnom borbom možemo stvari sporo ali dugoročno dovesti na bolje. Tu svakako mora pomoći država jer kulturni i urbani programi danas muku muče s financiranjem, ali sve to moramo napraviti bez osuđivanja i prozivanja, samo dobrom prezentacijom te kvalitetnim sadržajima. Nema alternative, to je jedini i ispravni put koji će dovesti do spašavanja baštine, do sadržajnijih izlazaka i u konačnici do kvalitetnijih te sretnijih ljudi.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!