Kako se rodio hrvatski rock

Ovog ožujka prvi album grupe The Beatles “Please, Please Me” slavi 60 rođendan. Riječ je o albumu koji je promijenio naličje svjetske glazbe te je predstavio autorski i komercijalno najveći band svih vremena i time ustoličio sveto glazbeno trojstvo; Frank Sinatra, Elvis Presley i The Beatles. Kako je pojava Beatlesa utjecala na hrvatski rock te kako su i gdje krenuli ti skromni počeci, saznajte u nadolazećem tekstu.

Prema jedinom arhivaru domaće glazbe, Siniši Škarici, prvi rock band na prostorima bivše Države bile su Sjene, slijedili su Bezimeni koji su privukli pažnju publike ali bez zabilježenih tonskih zapisa, pa Atomi, ali prije nego krenemo u tom smjeru, napravit ćemo korak unatrag kako bi pripremili uvod za stvarno etabliranje rocka u nas.

Rock se nametnuo svijetu već 1955. ali se potvrdio godinu dana kasnije kada je putem američke televizije svijetu predstavljen kralj bez države, kralj rock and rolla Elvis Presley. Bila su to vremena kada su informacije sporo putovale pa je u Europi odjek rocka dobio na zamahu gotovo dvije godine kasnije. Ako su informacije u tim vremenima putovale sporo prema Europi, onda si možete zamisliti koliko su tek sporo putovale prema komunističkoj Jugoslaviji. Prva rock pjesma snimljena u nas dogodila se iz grla Ive Robića koji je pjesmu “Shake, rattle and roll” snimio u konzervativnom big band aranžmanu. Slijedili su momci iz grupe 4 M koji su obradili “Green Door” ali bez pravog rock pristupa, tako da su do kraja pedesetih godina rock na sofisticiran način kod nas prenosili samo pjevači lakih nota.

Početkom šezdesetih, kako su kod nas ipak prije stizale informacije s Otoka nego iz Amerike, Cliff Richard zamišljen kao engleska verzija Elvisa, a sa svojim pratećim bandom The Shadows, postao je glavni uzor našim izvođačima. Zanimljivo je i to da su domaći izvođači krenuli stopama grupe The Shadows, koncentrirajući se na instrumentalne izvedbe više, a na vokalne manje.

Naravno, bilo je to vrijeme siromaštva te je bilo teško nabaviti vrijedne gitare, a pojačala su se u kućnoj radinosti izrađivala od radio aparata, ali rađanje rock and rolla, iako s pet godina zakašnjenja, krenulo je na velika vrata.

Prvi band koji je napravio ozbiljniji iskorak bile su Bijele Strijele. Zagrebački band je počeo snimati 1962., postavši prvim bandom koji je imao objavljeni EP (singl s četiri pjesme) u Jugoslaviji, prvim rock izvođačem koji je nastupio na Zagrebačkom festivalu, te su postali prva grupa koja je u nas prepoznala i obradila Beatlese!

U tim vremenima kao najuvjerljivija glazbena atrakcija, pokazalo se i najtrajnija, pojavila se grupa Crveni Koralji predvođena pjevačem Borisom Babarovićem, koja ne samo da je postala najpopularnijom u Jugoslaviji, već se nametnula kao svirački najzrelija te je poslužila mnogim izvođačima kao prateći sastav. U isto vrijeme je Zagrepčanin Karlo Metikoš, u francuskoj znan kao Matt Collins, imao ondje veliki uspjeh s obradom američkog hita “Rhythm of the Rain”, što je rođenju rocka u nas dalo i inozemni pečat.

Band koji je uspješno preživio odlazak zvuka originalnog rocka te je spretno prihvatio ono što je stizalo s drugim glazbenim valom koji je dolazio iz Engleske, bili su zagrebački Roboti, koji su pod imenom Five Up često nastupali izvan još uvijek rezerviranog SFRJ-ota. Do kraja šezdesetih godina gomila bendova s početka desetljeća je nestala, ali počele su stizati nove grupe, i nove grupe iz drugih gradova, poput Delfina koji su nam dolazili iz Splita, ili grupe koja je svoj izričaj od samog starta gradila na soulu, naravno riječ je o grupi MI iz Šibenika.

Možda je malo toga tonski zapisanog ostalo relevantno iz tih ranih dana, ali prva polovina šezdesetih godina je postavila rock na glazbenu mapu države, omogućila nadolazećim skupinama poput grupa Parni Valjak ili Time da iskoraknu desetljeće kasnije, te opet i oni otvore vrata onima koji su nadolazili u vremenima Novog vala.

Iako je rock u nas danas daleko od srednje struje, ovi pionirski radovi zadužili su ne samo glazbenu povijest, već domaću povijest uopće.