Glas Hrvatske

14:00 / 24.04.2022.

Autor:

Individualac kao posljednji Mohikanac

Ilustracija

Ilustracija

Foto: Robert Mareković / privatna arhiva

Nijedno vrijeme nije dovoljno savršeno kako ne bi tražilo promjene. Promjene na bolje donose samo drugačiji, originalni i hrabri. Individualci. Gdje je nestala individualnost u 21. stoljeću? I zašto?

Lijena vremena donose isto takve ljude. Ne, ne živimo u lijenim vremenima, upravo suprotno, proždire nas svakodnevni ritam, više nego ikad, ali duše nam stradavaju.


Prema svim statistikama do pandemije se živjelo najbolje u povijesti čovječanstva; nikad manje gladnih, nikad manje ratova, standard generalno nikad bolji, a takva vremena stvaraju samozadovoljstvo i mentalno opuštanje. Vrtimo se u svojoj rutini koja je odavno u petoj brzini, a taj tempo nam onemogućava da stanemo i objektivnije sagledamo stvari. Status quo nikad nije bio dobar, ni najbolji konobar ni najbolji vladar ne mogu ostati predugo na vrhu a da se ne opuste, monotonija iskrivljava percepciju. Promjene su uvijek dobrodošle, novi ljudi - nove ideje. Ako hoćete i glazbene paralele, Sinatra se mijenjao kada je stigao Elvis Presley, Presley se mijenjao kada su stigli The Beatles, Bijelo Dugme bili su krajem sedamdesetih godina najveći band u bivšoj Državi, ali i oni su stali te promislili kada je stigao Novi val. Jednu od najboljih rečenica na tu temu izrekao je legendarni glumac i režiser Orson Welles govoreću u kultnom filmu “Treći čovjek” Josephu Cottenu: “U 500 godina mira u Švicarskoj izmišljen je tek sat kukavica, a sjeti se koliko stvari je kreirano u 30 godina vladavine Borgia.”. Naravno, nemojte ovo doslovno primijeniti, Borgie su bile sinonim za kaos, ali poanta je ako se uljuljkamo, promjena nema, a da ponovim rečenicu s početka, nijedno vrijeme nije dovoljno savršeno kako ne bi tražilo promjene.


Promjene pokreću kreativci. Individualci. Jednostavno rečeno, oni drugačiji. I hrabri. Takvih nikada nije bilo manje nego danas. Ako si drugačiji, većini smetaš jer ih plaši nepoznato, ili ih plaši da će se i oni morati mijenjati. Andy Warhol je odavno izjavio kako ćemo svi imati svojih petnaest minuta slave. I pogodio je. Samo deset godina nakon njegove smrti dogodile su se reality TV emisije, dok od 2005. imamo Facebook koji je inspirirao ostale slične aplikacije. Zašto spominjem to u ovom kontekstu? Zato što su takve emisije pa kasnije i internet aplikacije omogućile ljudima bez sadržaja do dođu do glasne riječi, što je dodatno sputalo one koji imaju što reći. Prosječnost je pojela genijalnost te dodatno demotivirala kreativca. Pojedinac više nije individualac, da bi isplivao ne mora znati ništa posebno, treba imati samo dovoljno slobodnog vremena. Dodatno sputavanje kreativne jedinke jest i to što se današnja ekspresija zemljana svela na internet aplikacije a ondje je demokratičnost dohvatila sve loše predznake; ako i netko pametan promoli glavu, tisuće mediokriteta će na njega bacati drvlje i kamenje kako bi prikrili svoju nesposobnost. U ovim vremenima interneta koja diktiraju svakodnevno šprance ljepote i životnog stila, većina podlegne trendovima koji su vrlo često isprazni. Nije čak ni stvar u tome da smo povodljivi ili glupi nego jednostavno svaki dan “visimo” na aplikacijama, što znanstveno dokazano stvara ovisnost. Svakodnevno smo indoktrinirani prosjekom, koji iskreno i nije baš u nekom naponu kvalitete. To vam je otprilike kao da se svaki dan ustanete i kažete si da ste crne boje kože (iako niste); nakon godine dana ustajanja i pogledavanja u zrcalo, bili bi uvjereni da ste Afrikanac, crnac ili Afroamerikanac. Sugestija i autosugestija su opasne stvari.


U šezdesetim godinama prošlog stoljeća studenti su bili snaga koja je mijenjala svijet. Današnji mladi ljudi odrasli u lažnoj stvarnosti interneta nemaju tu snagu. Ni interes. Razmaženi u blagodatima koje su im darovali njihovi roditelji, ne stoje čak ni na mjestu, nego koračaju unatrag. U toj inerciji i samozadovoljštini ubijaju empatiju i istinsku socijalizaciju što će generalno unazaditi ovaj naš mali slađušni planet.


Kako to promijeniti? Neće biti lako, ni preko noći, ali vjerujem da će ciklički stići i povratak humanizacije koja će povratiti interes za istinske vrijednosti te ograničiti utjecaj interneta. Možda vam se gašenje interneta ili aplikacija čini kao diktatorski čin, ali svakako jedna filtracija i kanalizacija bi pripomogla, naravno, ako se jednog dana nađe u pravim rukama...

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!