ChatGPT kao Pandorina kutija

Nakon što su nam razni algoritmi mreža poput Facebooka, Instagrama, YouTubea pa čak i samog Googlea, odavno počeli krojiti ukus podilazeći nam na najočigledniji način, i za to više apsolutno nitko ne mari, pojavio se ChatGPT koji je uzburkao ove danas lijene te predvidljive internet mozgove. Je li to pokazatelj da je uistinu nešto opasno i trajno nepopravljivo, ne pred našim vratima, već doslovno u našim domovima?

ChatGPT je stranica kojoj može pristupiti svaki korisnik interneta i nakon prijave upisati svoje pitanje u sučelje za razgovor. Riječ je o stranici koja nam donosi umjetnu inteligenciju koja omogućava da postavimo pitanje na jeziku na kojem želimo, dostupna je i na Hrvatskom. Pojava ove umjetne inteligencije otvorila je pitanja o tome hoće li neki poslovi prestati koristiti ljudske resurse, pogotovo u nekim granama poput marketinga, no često smo prolazili takve sumnje kroz povijest, ali se pokazalo kako čovjek, barem dosad, nije gubio radna mjesta zbog kompjuterizacije, hoće li sada biti drukčije?

ChatGPT je u stvari program za dopisivanje, samo što dopisivanje u ovom slučaju vršite s umjetnom inteligencijom. Na pitanja koja su opće znanje odgovarat će vam ponekad i preiscrpno, no naravno, na privatna pitanja ne nudi nikakve odgovore, tek neke opće pretpostavke. Što je onda drugačije i opasnije od dosadašnjeg Googlea, Yahooa ili nečeg trećeg?

Jedna od glavnih stavki koja se zamjera ChatGPT-u je činjenica da koristi podatke koji već postoje, dok su brojni materijali na internetu licencirana autorska djela koja se ne smiju koristiti bez potpisa i citiranja. Od ostalih osuđujućih stavki, pretpostavka je kako koristi neke kampanje, primjerice u marketingu, koje su lako prepisive te mogu ugroziti radna mjesta, ali s druge strane te su prepiske vrlo često suhe i nedojmljive. Ne vlada ni stereotipima te zbog toga zna često biti i uvredljiv. Također se pretpostavlja kako će učenici i studenti iskorištavati mogućnosti ove inteligencije, ali neki domaći viđeni profesori nemaju problema s tim; kažu kako samo treba preusmjeriti način rada te poticati mlade da se na konstruktivan način poigraju s ovom novotarijom. ChatGPT ima problem i s filtracijom podataka te vam često može servirati netočne podatke, ali to nije autentično samo za ovu inteligenciju, već i za cijeli internet; teško je danas više nego ikad prepoznati pravu istinu u tonu onog što nam se servira putem virtualnih vodiča.

Zaključak je kako ChatGPT može biti koristan za neke brzinske i površne stvari, ali kako se ne možemo barem zasad ozbiljnije osloniti na ovu novotariju, jer koliko god korisna bila, može biti i opasna zbog nemogućnosti filtracije podataka. Može pomoći u mnogim poslovima te biti dobar dodatak, ubrzati sisteme ali postoji još puno prostora za razvijanje i tek tada ćemo moći donijeti ozbiljniji sud o ovoj novoj kontroverzi koja je nazvana ChatGPT.

Moja procjena kako je ovo tek jedna u nizu inteligencija koja će se pojaviti te koja je samo logičan slijed internetskog svijeta u kojem živimo aktivno već dvadeset pet godina. Ono što muči GPT, muči odavno Google, Face i ostalu internetsku ponudu, a to je selekcija informacija te je potrebna svojevrsna filtracija onog što nam se nudi, a da se opet ne prijeđe u nešto što bi mogli okarakterizirati cenzurom. A tanka je crta između agresivne diktatorske kontrole i zdrave selekcije. Nisam konzervativac, barem se ne doživljavam takvim, ali demokratičnost interneta koja djeci dopušta pristup porno stranicama, informacijama kako počiniti samoubojstvo ili srednjoškolcu kako napraviti bombu, jednostavno zabrinjava i plaši. Mnogi mladi životi otišli su zbog suludo dostupnih informacija…

Siguran sam kako će prije ili kasnije doći do selekcija informacija na internetu, čak i do ukidanja interneta kao takvog, te da ćemo se vratiti nekim analognim, toplijim te prirodnijim stvarima, a dotad, može nas spasiti samo empatija, te kućni odgoj.