Pavao Varela Petrač (Foto: iz osobnog albuma/ustupljena fotografija/Pixabay) Pavao Varela Petrač (Foto: iz osobnog albuma/ustupljena fotografija/Pixabay)

Čime se bavite?

Radim kao računalni inženjer u razvoju softvera. Na zadnjem projektu stvarao sam alate za automobilsku industriju čija svrha je bila automatska generacija kôda koji se stavljao na računala u europskim vozilima. Trenutačno obavljam ulogu tehničkog voditelja na razvoju web aplikacija na platformi Microsoft Azure za američkoga klijenta. Obavljam razgovore s potencijalnim kandidatima, nadzirem isporuku softvera klijentu, planiram i biram tehnička rješenja koja odgovaraju poslovnim potrebama te pratim ispunjavanje godišnjih ciljeva. Uz to, odobravam unose radnih sati i zahtjeve za godišnji odmor ljudima koji su korporativno ispod mene. 

Koji su najveći izazovi u Vašoj profesiji?

Najveći izazovi profesije su pronalazak i zadržavanje kvalitetnog ljudskog kadra koji je spreman i sposoban odgovoriti na kompleksne zahtjeve krajnjih korisnika.  

Kakva je dinamika na poslu? Kako se promijenila od početka pandemije?

Dinamika na poslu je poprilično visoka. Stalne edukacije su nužne. Tempo svatko bira ponaosob, ali ako postoji želja za napredovanjem, nužan je predani rad i posvećenje života profesiji. Pandemija je promjenila to da se više ne putuje na konferencije, edukacije i na posao, nego se sve radi od doma. Nadalje, pandemija je promijenila i to da se globalno lakše nalazi “izmješteni" način rada, tako da vježbom i upornošću možete raditi za hrvatske, američke i njemacke tvrtke iz vlastitoga doma ako imate internet. 

Koliko prosječno zarađuje specijalist IT?

Analiza domaćega tržišta radne snage koje je obuhvatila oko 3.000 programera, pokazala je kako u prosjeku, sa 4 godine iskustva, oni zarađuju oko 10 tisuća kuna neto. Znam da je trenutačan trend zapošljavanja preko obrta gdje primanja mogu rasti do 22 tisuće kuna neto mjesečno. Što se tiće života sa 10 tisuća kuna mjesečno, ako uzmete u obzir da bi vas solidan stan stajao tri tisuće kuna plus režije od tisuću, ostaje vam oko 900 eura mjesečno za život. Ako ručate u restoranu, onda je to dnevno oko 30 - 40 kn, što ispada oko 900 kuna mjesečno. 

 

U kolovozu 2020, u članku koji je objavio Hrvoje Balen za Večernji list, izvještava se da je od početka krize zbog pandemije Covida 19 najbrže rastući sektor bio ICT, koji je generirao prihod od 5,4 milijarde eura, od čega 1,2 milijarde pripada izvozu. ICT aktivnosti koje autor spominje uključuju isporuku softvera, računalnih igara, poslovnih računalnih sustava, web i mobilnih aplikacija, itd.

Unatoč očekivanom padu zbog pandemije tijekom 2020., Tajana Barančić iz Astra poslovnog inženjeringa, vjeruje da bi sektor razvoja softwera i usluga u zemlji mogao zabilježiti rast od 5%, izvoza od 18% i rast broja zaposlenih za 11%. Te brojke dokazale bi da je ICT sector i dalje jedan od najperspektivnijih na hrvatskom tržištu rada.

Balen spominjuje i pokretanje STEM stipendija, kojima se motivira mlade da se školuju za taj sektor koji predstavlja važan čimbenik u razvitku hrvatskoga gospodarstva.