Glas Hrvatske

14:43 / 14.11.2022.

Autor:

Reda mora biti!

ZG vrećica

ZG vrećica

Foto: HRT / HRT

Teško mi je uredno i ozbiljno započeti ovaj tekst, a da mi se kod same pomisli na temu o kojoj ću pisati, da Hrvati odnosno Zagrepćani moraju odvajati smeće, od smijeha ne zatrese čitav gornji dio tijela.

 

Znam, dragi čitatelji, to je sve što se o tome može reći. Sama ta činjenica, barem kod mene, izaziva čuđenje i zabavu, ali i pomalo zluradost. Ta je, pak, poznata kao najljepša pa mi nemojte zamjeriti da se zabavljam mišlju kako neki Hrvat, psujući na najvulgarniji način, pokušava odvojiti svoje smeće.


Ova ideja je toliko smiješna da sam se konačno mogla valjati po podu vrišteći od smijeha, plačući i osjećajući svoje trbušne mišiće nakon, činilo mi se, tisućljeća, kako bjesne i divljački titraju u mojoj utrobi. Mislim, ovdje je riječ o Hrvatima, a ne o Nijemcima, kojima je čak i odvajanje otpada u kući potpuno nalik uzornom i urednom redu na blagajni supermarketa.


Pazite, u vrijeme korone. Da, kod nas Nijemaca čak i smeće drži distancu jedno od drugoga, tako da bi u biti skoro mogli jesti iz kanti. Što znači skoro? Na mnogim mjestima kopanje po kontenjerima je totalno u modi, uostalom, beskrajne namirnice se iz supermarketa bacaju ravno u smeće prije isteka roka. Dakle, u osnovi razumljivo u tom pogledu da ljudi kopaju po kontenjerima. Samo što je to zabranjeno, kao i mnogo toga ovdje.


U Hrvatskoj bih se, doduše, također klonila kopanja po kontenjerima, ali ne zbog mogućeg pravnog sukoba, već zbog "zanimljivih" načina skladištenja nekih namirnica tamo - usred ljeta, na primjer. I prije legalne kupnje, Nijemac posve sam usvaja svoj istrenirani sigurnosni razmak (koji nam je zapravo u krvi).


Naravno, smeće se ne odnosi samo na hranu. Sve u svemu, otpada ima puno više posvuda, od običnog kućnog otpada do opasnog otpada i glomaznog otpada. Trenutačno se svake godine u svijetu proizvede oko dvije milijarde tona otpada, a Svjetska banka predviđa povećanje proizvodnje otpada za 70 (!) posto do 2050. godine.


Na problem smeća se Hrvatska pogotovo usredotočuje zbog svog položaja uz more, jer nemali dio smeća koje se proizvede svake godine - i stalno ga je sve više -završi u oceanima. Što plastika, ali i drugi materijali tamo uzrokuju, svojim je gostima vrlo dobro pokazao, primjerice, pulski akvarij – i to razumljivo za svaku uzrast i svaki jezik.


Kao Nijemica koji je odrastala uz sustav odvajanja otpada, boravci u Hrvatskoj doduše uvijek su malo opuštanje i uzbuđenje u isto vrijeme. Samo bacite sve u kontejner, iako oklijevajući, i riješili ste se smeća - barem trenutačno ili osjetno. Do sada sam u Hrvatskoj nailazila samo na plave kante za papir.


Nekako i ne čudi, čak i nije razumljivo, da razno smeće kvari krajolik na mnogim mjestima u Hrvatskoj. Čak bi i serijski ubojica bio savjesniji oko zbrinjavanja. Iz razloga, naravno, ali ja samo kažem. No, što radi gotovo patetični prosječni Hrvat, koji se ponekad suoči s paprenim kaznama ako se ne pridržava odvajanja otpada?


Moja spontana njemačka misao nakon osobnog izvještaja o trenutačnom stanju zbrinjavanja otpada u Zagrebu, koji vam zapravo u predodžbi nameće slike poput Bangladeša, bila je u uobičajenoj solidarnosti i svjetonazoru: Postoje li već podupiruće kampanje odvajanja otpada za Zagrepčane?


Mislim, primjerice, na brošure koje su dostupne u svim javnim ustanovama, trgovinama, u liječničkim ordinacijama, priloge u novinama, informativne letke za sva kućanstva, naljepnice za kante za smeće, zelene točke, jeftine vreće za smeće (riječ koji je sada neizbježno uvedena u Hrvatskoj), da ne zaboravimo nastavne materijale za sve škole i pedagoški vrijedan materijal za pouku, tako da se i mališani mogu upoznati sa svojom novom svrhom života na razigran način, i da svoje roditelje mogu maltre... umm , točno, ne: podržati ako je potrebno.


Iskreno se nadam da EU nije štedjela novaca niti truda u ovoj važnoj zadaći. Uostalom, mi Nijemci jako dobro znamo da je edukacija ljudi o pravilnom načinu odvajanja otpada cjeloživotni proces, ali mi to još uvijek ne shvaćamo, unatoč činjenici da je uvedena 1980-ih. Puno se raspravlja na kantama sa susjedima i tu naravno postoji i bijes jer je opet "neki idiot" bacio smeće u krivi koš. Naravno, on se nikada ne može pronaći.


Unatoč najoštrijim opažanjima i istraživanjima. Nitko nikada nije pronađen. Zanimljivo postaje tek kada smetlarski kamion stavi crveni znak upozorenja na pune kante i ostavi ih takve na licu mjesta zbog nepravilnog odvajanja. Naravno, tada se nitko ne uvlači u kantu da bi konačno pravilno odvajao otpad. Umjesto toga, brzo preuredite gornji, vidljivi dio prema specifikacijama naljepnice za kantu za smeće i obećate da ćete se u budućnosti poboljšati. Zatečen! Dakle, radi. Prilično jednostavno. Pa zašto nije odmah moglo tako?


Stoga ne potcjenjujte kampanje razvrstavanja otpada. Jednom će dobro doći. Recimo, kada se preveliki zahtjevi oko situacije sa smećem izrode u susjedske ratove, u kojima samo svojim znanjem ostajete ispod radara privatnih istražitelja. Pitam se mogu li serijski ubojice amortizirati svoje naknade za smeće? Tipa bonusa na dodatnu kantu?


Kad smo već kod kanti: nadamo se da su i Zagrepčani prilagodili svoje kante za kućni otpad novom načinu odlaganja. U Njemačkoj ih imamo četiri. Plus kantu za staklo, baterije i drugi opasni otpad. Dok se u njemačkim kućanstvima, zbog tamošnjih sortirnica smeća, vode tu i tamo rasprave o smeću i unutar obitelji, gdje se, hvala Bogu, mogu koristiti beskonačni materijali državne potpore, zamišljam istu situaciju u hrvatskim obiteljima mnogo više filmski. Dostojnu kokica.


U svakom slučaju, ubuduće bi u Zagrebu osim zaštite od buke trebali imati spremne i dovoljne količine "dodatnih vrećica". Ne zaboravite, dragi Zagrepčani, tijekom ljetnih mjeseci redovito čistite svoje koševe i kante za smeće te u njih stavite tu i tamo malo octa. A u slučaju daljnjih izbora razmislite koliko njemačkog reda možete još tolerirati. Idemo dalje, možemo to bolje. Smeće je samo početak. Sljedeće su zvjezdice za rodno ravnopravan jezik.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!