(Foto: HRT) (Foto: HRT)

Kad razgovaramo s Hrvatima u inozemstvu, često možemo čuti da se Hrvati rođeni u inozemstvu bore s unutarnjim sukobom pripadnosti. Neke čak muči i istinska kriza identiteta jer se zapravo ne osjećaju priznatim ni u zemlji u kojoj žive niti u zemlji iz koje potječu. Mnogo ih misli da ih se u obje zemlje doživljava strancima. Usto, često se javlja frustracija jer imaju pravo glasa isključivo u onoj zemlji u kojoj imaju državljanstvo, iako u njoj ne žive stalno. To bi se, naravno, moglo promijeniti, ali mnogi od njih ne žele ostati bez hrvatske putovnice, dok o povratku u matičnu zemlju razmišljaju vrlo oprezno. Je li to zbog navike, praktičnosti, strahova ili iz drugih razloga, ostaje vidjeti. Unatoč tomu, čini se kako Hrvati promatraju politička i društvena događanja u objema "svojim" zemljama vrlo pomno i sa zanimanjem. U Njemačkoj se slogan "Hvala, Merkel!", koji se je prvotno razvio iz ljutnje, u međuvremenu pretvorio u running gag, šalu kojom ljudi komentiraju loše vrijeme, kašnjenje vlaka ili vlastiti promašaj.

Ali, kako Hrvati u Njemačkoj gledaju na Merkelinu politiku? A kako vide hrvatsku vladu u usporedbi s njom? Nepristrano istraživanje koje sam provela, pokazalo je da je većina Hrvata trenutačno mišljenja kako je, s obzirom na društveno-političku situaciju, u Njemačkoj lakše živjeti nego u Hrvatskoj.

Istraživanje je provedeno u razdoblju od 23. rujna 2019. do 29. prosinca 2019. u obliku internetske ankete i bilo je usmjereno isključivo na ljude hrvatskoga podrijetla koji žive u Njemačkoj ili su ondje živjeli u prošlosti. Sudjelovalo je ukupno 70 sudionika u dobi između 18 i 71 godine, a velika većina, ukupno 80,5%, činila je dobnu skupinu između 31 i 60 godina. Žene su u anketi bile zastupljenije - 61,4%.

Od svih ispitanika, 68,6% imalo je hrvatsko državljanstvo, a 31,4% njemačko. Vrijeme provedeno u Njemačkoj bilo je prilično različito među sudionicima istraživanja. Skupina Hrvata rođenih u Njemačkoj (24,3%) i onih koji su  živjeli (ili žive) u Njemačkoj manje od deset godina (21,4%), zajedno su činile većinu.

34,4% ispitanika navelo je da ima završenu maturu, zatim 27,1% da ima  srednju školsku spremu, a 20% stručnu maturu. Profesionalni status bio je raznolik: od školaraca i pripravnika, zaposlenika (najveća skupina - 48,6%) pa sve do samostalno zaposlenih i kućanica.

Izravna usporedba rezultata ankete o politici Njemačke i Hrvatske:

 

Ilustracija (Foto: Dana Jungbluth)

 

Činjenica da su neki Hrvati željeli promjenu političkog smjera za Hrvatsku, proizašla je iz predsjedničkih izbora 22. prosinca prošle godine. Da su se glasači zahvalili hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović, koja je dotad bila na vlasti,  pokazalo se u drugom izbornom krugu 5. siječnja ove godine kada je socijaldemokrat Zoran Milanović osvojio oko 53 posto glasova. 

Na kraju, sudionici su upitani gdje misle da bi bilo bolje živjeti s obzirom na trenutačnu političku i socijalnu situaciju, na što je velika većina (54,3%) odgovorila - u Njemačkoj.

Ono što je bilo dojmljivo jest da od onih koji trenutačno žive u Hrvatskoj (17,1% ispitanih), 75% smatra Hrvatsku boljom za život, dok samo 28,6% Hrvata koji trenutačno žive u Njemačkoj (80% ispitanih), to tako vidi.

Naravno, na to se može gledati tako da je većina Hrvata zadovoljna svojim mjestom boravka. Ipak, 58,9% Hrvata koji žive u Njemačkoj izjavilo je da je, prema njihovu mišljenju, trenutačno bolje živjeti u Njemačkoj. Samo 10% svih ispitanika smatra da je život bolji izvan granica EU.

 

Ilustracija (Foto: Dana Jungbluth)

Iz svoje eventualne krize identiteta možete se jedino sami izvući. Sami odlučujete gdje ćete se osjećati kao kod kuće. Nijedna putovnica, politika ili statistika to ne mogu odlučiti umjesto vas.

Ali bez obzira na to gdje vam srce jače kuca, dobrodošli ste u svojoj matičnoj zemlji Hrvatskoj kao i u svojoj domovini Njemačkoj ili izvan granica EU-a! Svugdje ste nešto posebno! Gledajte tako na to.

Zahvaljujem svim sudionicima ankete!