Glas Hrvatske

17:50 / 11.01.2022.

Autor:

U slijepoj ulici

Ilustracija

Ilustracija

Foto: Sentidocomun / Pixabay

Bosna i Hercegovina ispratila je 2021. godinu duboko podijeljena i suočena s najvećom političkom krizom od potpisivanja Daytonskog sporazuma. 

Prošlu godinu su obilježili blokada rada svih institucija BiH od strane političkih predstavnika iz Republike Srpske te neusvajanje izmjena Izbornog zakona zbog nepostizanja dogovora političkih predstavnika hrvatskog i bošnjačkog naroda. Od 14 prioriteta koje je Europska komisija 2019. postavila kao preduvjete za stjecanje kandidatskog statusa, BiH u 2021. nije ostvarila nijedan, pa je ispratila i šestu godinu u čekaonici za taj status, premašivši raniji neslavni rekord Albanije. Tako bi, najkraće, glasio sažetak najznačajnijih političkih zbivanja u BiH u prošloj godini.


Njemački političar Christian Schmidt je 1. kolovoza prošle godine naslijedio Austrijanca Valentina Inzka na mjestu visokog predstavnika. Schmidt je osmi visoki predstavnik u BiH. Njegov izbor su osporile Rusija i Kina, a predstavnici RS-a su kazali da je on za njih obični građanin Njemačke jer njegovo imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a.


No, događaj koji je bio okidač za ulazak BiH u najozbiljniju post-ratnu krizu je trenutak kad je visoki predstavnik Inzko, uoči svog odlaska nakon 12 godina boravka u toj zemlji, 23. srpnja 2021. godine proglasio izmjene Kaznenog zakona BiH kojima će se zatvorskom kaznom sankcionirati svi koji niječu ratne zločine i genocid, pa tako i onaj u Srebrenici.


Inzkovo nametanje zakona poslužilo je političarima iz Republike Srpske kao osnova za novu kampanju protiv Ureda visokog predstavnika (OHR), koja se na kraju pretvorila u blokadu države. Odlukom parlamenta RS-a iz kolovoza prošle godine, dužnosnici tog entiteta koji su u tijelima državne vlasti, dobili su nalog blokirati njihov rad i to provoditi sve dok se ''Inzkov zakon'' ne povuče. Bošnjačke vladajuće i oporbene stranke taj su Inzkov potez dočekale s oduševljenjem smatrajući da će potezi srpske strane izazvati sankcije i oštre reakcije Zapadnih sila. No, geopolitičke prilike u svijetu (osobito porast utjecaja Rusije i Kine) nisu poput onih od prije dvadeset godina kada su visoki predstavnici i razni strani emisari doslovce ''haračili'' po BiH i njezinom zakonodavstvu.


''Time žrtve nisu ništa dobile, a srpski bojkot svih državnih institucija paralizirao je zemlju. Dešava joj se najveća kriza posljednjih godina'', ocijenio je bivši visoki predstavnik Wolfgang Petritsch. Zanimljivo je i da je u prosincu prošle godine The Guardian objavio da dužnosnici EU rade na ''ispravljanju'' zakona koji je nametnuo bivši visoki predstavnik u BiH - Valentin Inzko te da je ''Inzkov zakon'' odgovoran za aktualnu krizu u BiH.


Šestomjesečna blokada donijela je nove napetosti i razmjene teških optužbi i uvreda između Banja Luke i Sarajeva zbog rušenja države i nepoštivanja ustava. Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i njegova vladajuća većina napravili su korak dalje te su ishodili da entitetski parlament 10. prosinca 2021. godine povuče suglasnost na državne zakone o obrani i sigurnosti, sustavu neizravnog oporezivanja i o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću. Do polovice ove godine Narodna skupština Republike Srpske bi na prijedlog vlade trebala donijeti zakone kojima se poslovi obrane, porezne i carinske politike te imenovanja sudaca i tužitelja prenose na entitet. Iz Republike Srpske poručuju da se vraćaju izvornom Daytonu, dok bošnjačka politika smatra da je to korak ka raspadu države.


Veliku pozornost bosanskohercegovačke javnosti, ali i teške prijepore, izazivaju i razgovori o izmjeni Izbornog zakona BiH. Hrvatske i bošnjačke stranke godinama razgovaraju o izmjeni Izbornog zakona kako bi se provele presude Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH te ukinula diskriminacija manjina i osiguralo legitimno političko predstavljanje sva tri konstitutivna naroda. U pregovorima u kojima su posredovali SAD i EU nisu zabilježeni pomaci te su prekinuti u prosincu prošle godine.


Vremena za dogovor ostalo je vrlo malo, do početka svibnja, kad trebaju biti raspisani izbori. Podsjetimo, bošnjački glasači su već tri put svojim glasovima za hrvatskog člana Predsjedništva izabrali Željka Komšića. No, što je još važnije, bošnjačke stranke su pokušale doći i do šest izaslanika u federalnom Domu naroda čime bi politički utjecaj hrvatskih stranaka bio potpuno poništen na svim polugama vlasti u tom entitetu, a duh i slovo Daytonskog ustava potpuno izigrani. Kao odgovor na to, hrvatska strana blokirala je izbor nove izvršne vlasti u Federaciji te tako taj entitet još ima vlast izabranu 2014./15.


Dogovorom o izborima u Mostaru, pred inozemnim jamcima, utvrđeno je da će se promijeniti i Izborni zakon BiH. No, do toga nije došlo u 2021. godini. U političkim kuloarima se smatra da bošnjačkoj strani nije u interesu postići taj dogovor ako to ne uključuje i praktično ''eutanaziranje'' hrvatskog naroda kao političkog čimbenika u Federaciji. Kao potencijalni odgovor hrvatske strane spominje se bojkot listopadskih izbora. Nekoliko visokih dužnosnika iz Republike Srpske izjavilo je da se u tom slučaju izbori ne bi održali niti na području tog entiteta.


Uočljiva je bila kroz cijelu godinu i vrlo aktivna uloga Republike Hrvatske u rješavanju problema Izbornog zakona. Tako je sredinom prošle godine BiH posjetio hrvatski predsjednik Zoran Milanović, a krajem godine i premijer Andrej Plenković. Jednakopravnost hrvatskog naroda s druga dva naroda u BiH mora biti neupitna, kao što je neupitna i njegova konstitutivnost - poručili su obojica. Brojni su bili i drugi susreti i inicijative od Zagreba do Bruxellesa, ali primjetnih pomaka nije bilo. Naravno, kroz cijelo to vrijeme ''radila je'' i ''tiha'' diplomacija međunarodne zajednice (osobito SAD i EU) i domaćih političkih predstavnika. Hoće li ona pridonijeti postizanju sporazuma, izlasku iz slijepe ulice, brzo će se doznati…


Prije više godina u Bruxellesu se mogla čuti šala koja je aktualna i danas:


-Koje vrste država postoje u Europi?


-One koje su u Europskoj uniji, potom države koje nisu u EU te BiH.


I zaista je tako.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!