U BiH – korak naprijed, dva nazad

''Na zapadu ništa novo'' naslov je poznatoga romana njemačkoga književnika Ericha Marie Remarquea. Tom rečenicom se možda ponajbolje može opisati i situacija u BiH. U Bosni i Hercegovini nema velikih promjena ni poslije izbora održanih početkom listopada 2022. godine. Stanje trajne napetosti, dubokih društvenih i političkih podjela između tri naroda i neprestanog intervenizma velikih zapadnih zemalja traju neprekidno od 1995. godine, odnosno utemeljena daytonske države. Sve se to preslikalo i proteklih mjeseci tijekom procesa formiranja vlasti na razini države i dva entitete.

Za razliku od većine država u svijetu državna razina vlasti nije ni blizu tako zanimljiva pobjednicima izbora kao entitetske. Razlog leži u činjenici da financijska moć leži na entitetima. Brojke kažu da je za ovu godinu proračun institucija BiH oko 1,3 milijardu konvertibilnih maraka, proračun Republike Srpske 5,38 milijardi KM, a proračun Federacije BiH od 6,7 milijardi KM.

Vlast u Republici Srpskoj je vrlo brzo formirao SNSD Milorada Dodika i njegove partnerske stranke. Nešto optimizma da bi moglo biti pozitivnih novina u funkcioniranju državne razine vlasti donijela je relativno brza uspostava koalicija koju uz HDZ BiH, SNSD i partnerske stranke čini i šest probošnjačkih, i kako vole da im se doda, građanskih stranaka predvođene trojkom koju čine SDP BiH, Narod i pravda te Naša stranka. No, odmah nakon formiranja Vijeća ministara BiH sve se nastavilo u već viđenom stilu krupnih podjela i teških riječi osobito na relaciji Sarajevo – Banja Luka. Rat u Ukrajini, sankcije Rusiji, pitanje uknjižbe državne imovine, državnih i entitetskih praznika, izjave čelnog čovjeka Islamske zajednice Huseina Kavazovića u kojoj je spominjao i mogućnost rata… Sve je to već izazivalo prave bure na političkoj i medijskoj sceni u BiH proteklih mjeseci.

A da je iznimno veliki problem formiranje federalne vlasti ukazuje činjenica da će uskoro proteći šest mjeseci od izbora, a da Federacija BiH nema novu Vladu. Na čelu tog entiteta je Vlada još iz 2014. godine. Sve to zorno pokazuje da je Federacija BiH potpuno disfunkcionalna cjelina kojoj treba ozbiljan ''remont''. No, od toga na Zapadu još uvijek okreću glavu. ''Remont'' za početak zahtijeva novine i u Ustavu, i u Izbornom zakonu zemlje. A to pitanje izaziva teške podjele političkog čelništva tri naroda. Bošnjaci su za unitarnu državu, Srbi za opciju secesije, dok je pozicija Hrvata nedefinirana. Hrvatsko političko čelništvo, i pored novoga izbora bošnjačkim glasovima Željka Komšića za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH te pokušaja bošnjačkih stranaka, istina ovaj put neuspješnoga, da ovladaju hrvatskim klubom u Domu naroda federalnog parlamenta, nije definiralo hrvatske pozicije u svezi budućnosti BiH. Istina, spominje se federalizam, netko spomene i konsocijacijski model dogovora, a tu su i različiti proglasi i poneka izjava da se traži preustroj Federacije BiH… No, sve to brzo padne u zaborav. Sve utiša do sljedećeg udara na suverenost i konstitutivnost hrvatskog naroda u BiH.

Tko ne želi dogovor?

A da bi se svaki mogući dogovor u Federaciji onemogućio ''brine'' se SDA. Mogli bismo kazati da Stranka demokratske akcije i njen već prilično dezorijentirani predsjednik Bakir Izetbegović čine sve da ''potpale'' nove vatre sukoba gdje god stignu. Pored teškog poraza koje je doživio u utrci za člana Predsjedništva BiH od SDP-ovog Denisa Bećirevića, protekli mjesec je donio pravi ''prolom'' nedaća za čelnika još uvijek pojedinačno najjače stranke u bošnjačkom narodu. Njegovoj supruzi Sebiji je poništen magisterij, a slijedom toga očekuje se da će joj biti poništen i doktorat. Uskoro se očekuje i pravorijek u slučaju ''Respiratori'' gdje je glavni optuženik Fadil Novalić, aktualni federalni premijer i bliski suradnik Bakira Izetbegovića. Istina, Izetbegović je prije nekoliko dana izjavio da će Novalić biti oslobođen te time podsjetio na brojne opaske da njegova stranka kontrolira pravosuđe. Isto tako veliki problem predstavlja i smjena Osmana Mehmedagića Osmice s mjesta ravnatelja Obavještajno-sigurnosne agencije BiH. Još veći je problem što se taj bliski prijatelj obitelji Izetbegović našao na crnoj listi SAD koji ga je optužio da je prisluškivao i prijetio političarima u korist SDA i to koristeći pri tome državnu telekomunikacijsku tvrtku BH Telecom (koja je u čvrstom ''zagrljaju'' SDA). State Department je naveo da postoje i vjerodostojne informacije da je Mehmedagić surađivao s kriminalnim mrežama kako bi obogatio sebe i svoju političku stranku. O njegovim lažnim diplomama već se gotovo sve zna…

Sve to primoralo bi svakog iole ozbiljnijeg političara, u iole ozbiljnoj zemlji, da se povuče. No, u slučaju Bakira Izetbegovića to nije tako. On se grčevito bori da ostane na vlasti. Pri tome je vidljivo da je pokrenuta velika medijska kampanja, u kojoj se ne biraju sredstva, da se čelnike sarajevske ''trojke'' prikaže kao izdajice bošnjačkog naroda, a SDA kao jedinog pravog zaštitnika. Izetbegović će i dalje nastaviti svoju protuhrvatsku retoriku koju neprestano provodi od dolaska na čelo SDA. Ovaj put će optužiti Hrvatsku i Medicinski fakultet u Zagrebu zbog toga što njegova supruga nema položene ispite na fakultetu. Sve uz obrazloženje da je interes Hrvatske destabilizacija SDA i slabljenje pozicije Bošnjaka… Najgrublje se napadaju na društvenim mrežama i pojedini članovi obitelji najistaknutijih političara ''trojke''…

Jedina trunka spasa za Bakira Izetbegovića i posrnuli SDA je ulazak u federalnu vlast. Ali, njega i njegovu stranku nitko ne želi za partnera. Protiv toga su sve stranke ''šestorke'', odnosno ''osmorke'', ali i HDZ BiH. To su izrijekom potvrdile i na sastanku u Mostaru 24. ožujka kada su najavile imenovanje nove federalne Vlade kroz nekoliko dana.

Novosti ili nastavak potonuća

Tu se pojavljuje onaj najveći problem: za imenovanje federalne Vlade trebaju potpisi predsjednice i dva dopredsjednika Federacije BiH. Predsjednica Lidija Bradara (HDZ BiH) kao i dopredsjednik Igor Stojanović (SDP) podržat će novu federalnu Vladu, dok se teško može očekivati da će Refik Lendo (SDA) svojim potpisom isključiti svoju stranku iz vlasti.

SDA je do kontrolnog paketa od 12 zastupnika u Domu naroda FBiH, od ukupno 23, došla uz ''kupovinu'' nekoliko izaslanika koji su na izborima bili na listama drugih stranaka, da bi ekspresno promijenili stranački dres nakon 2. listopada prošle godine, tvrde iz Naroda i pravde, SDP-a, Naše stranke, ali i HDZ-a BiH.

HDZ BiH je vrlo oprezan kada je u pitanju zadiranje u tu nadležnost Doma naroda od strane visokog predstavnika jer upravo tu leži jedini preostali osigurač hrvatske konstitutivnosti u Federaciji BiH - suglasnost hrvatskog člana federalnog vrha, uz druga dva, i potpis na imenovanje Vlade. Zbog toga ne bi bili nimalo sretni da tu odluku nametne visoki predstavnik jer bi to potencijalno moglo značiti da se to isto može zbiti na nekim idućim izborima hrvatskoj strani u Domu naroda.

Mogućnosti koje su preostale su ili neočekivani obrt i podrška Lende novoj Vladi što gotovo nitko ne očekuje; intervencija visokog predstavnika ili pak ulazak SDA u vlast. Tridesetodnevni rok za izbor nove federalne Vlade istječe 5. travnja. Predsjednik Naroda i pravde i ministar vanjskih poslova BiH Elemdin Konaković, ali i predsjednik SDP-a Nermin Nikšić koji bi trebao postati i budući federalni premijer, rješenje vide u novim potezima i nametnutim rješenjima visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta.

U danima pred nama i ta zagonetka će se riješiti. No, tek poslije nje na dnevni red će doći najvažniji problemi u funkcioniranju Federacije BiH. Pitanja izmjena Izbornog zakona BiH i sukladno tome potrebnih ustavnih rješenja pokazat će u kojem će smjeru ići hrvatsko-bošnjački odnosi. Bakir Izetbegović ih je svojom protuhrvatskom politikom, koja traje čitavo desetljeće, gurnuo na najniže grane od 1995. godine, a vrlo brzo će se vidjeti koji pravac će zauzeti stranke ''osmorke''. Hoće li se nastaviti s pokušajem dekonstituiranja položaja i suvereniteta hrvatskoga naroda ili će Hrvate prihvatiti za jednakopravnog partnera u Federaciji BiH. Ukoliko se dogodi ovo drugo, ukoliko se pri tome pokušaju normalizirati odnosi između dva entiteta i tri naroda, tek se onda može reći da se u BiH stvari mijenjaju na bolje. A ne da se ide stalno korak naprijed, dva nazad. U protivnom gledat ćemo nastavak teških političkih sukoba i daljnjeg potonuća daytonske države.