Glas Hrvatske

14:12 / 10.10.2022.

Autor:

Tko je pobijedio na izborima u BiH?

Izbori u BiH

Izbori u BiH

Foto: Dnevnik / HTV

Osme opće izbore u BiH, održane u nedjelju 2. listopada, ponovno je obilježila činjenica da je bošnjački narod po četvrti put izabrao Hrvatima Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH te da je visoki predstavnik Christian Schmidt nametanjem izmjena Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije spriječio da bošnjačke političke stranke u potpunosti dekonstituiraju hrvatski narod u Federaciji BiH. Izlaznost na izborima je bila 50% (oko 1.644.000 glasača), a izbore su i ovaj put pratile brojne optužbe za izborne prijevare te preko 420.000 tisuća nevažećih listića.


Općenito se može reći da su stranke Hrvatskog narodnog sabora BiH, predvođene HDZ-om BiH te njihova kandidatkinja za Predsjedništvo BiH Borjana Krišto dobili plebiscitarnu podršku hrvatskog naroda. Milorad Dodik i SNSD su pobjednici u Republici Srpskoj. Među bošnjačkim strankama najuspješnija je SDA čiji je pak predsjednik Bakir Izetbegović teško poražen u utrci za Predsjedništvo BiH od kandidata ujedinjene bošnjačke oporbe Denisa Bećirovića iz SDP-a. Tako bi mogao glasiti sažetak izbora 2022. godine u BiH.


„Važno je da u Predsjedništvu BiH sjede dva naša člana, naspram jednog srpskog“, poruka je koja je i javno, već godinama, upućivana od strane mnogih bošnjačkih političara bošnjačkom biračkom tijelu. I na ovim izborima ta se matrica nastavila. Bošnjačka izborna mašinerija pogurala je ponovno Željka Komšića u Predsjedništvo BiH. Komšić je osvojio prema podatcima u trenutku nastajanja ovog teksta i obrađenih oko 93% biračkih mjesta - 198.064 glasa (54 %), dok je kandidatkinja stranka okupljenih u Hrvatski narodni sabor BiH Borjana Krišto dobila 166.118 glasova (46%). Nitko s bošnjačke političke scene nije uputio ispriku zbog činjenice da su bošnjački glasači ponovno grubo uzurpirali pravo hrvatskog naroda i nametnuli mu svog političara u najviše izvršno tijelo vlasti BiH.


Komšićev fijasko u hrvatskim krajevima


Borjana Krišto pobijedila je Komšića u 29 gradova i općina u BiH. Slavila je u Orašju, Odžaku, Domaljevac-Šamcu, Usori, Žepču, Vitezu, Kreševu, Kiseljaku, Novom Travniku, Jajcu, Busovači, Uskoplju, Dobretićima, Tomislavgradu, Drvaru, Glamoču, Grahovu, Livnu, Kupresu, Posušju, Grudama, Ljubuškom, Širokom Brijegu, Mostaru, Čapljini, Čitluku, Stocu, Ravnom i Neumu. Dakle u svim većinskim hrvatskim krajevima.


U izbornoj noći Krišto je poručila da su ona i stranke HNS BiH dobile apsolutnu podršku hrvatskog naroda u BiH. „Znamo da smo u ovu izbornu trku ušli po izbornim pravilima gdje bošnjački narod može izabrati, odnosno, uzurpirati poziciju hrvatskog člana Predsjedništva. Tako da se osjećam kao pobjednica hrvatskog naroda. Ukoliko rezultati budu drugačiji, jedini gubitnik može biti BiH.“


Predsjednik DF-a Željko Komšić je doživio potpuni fijasko u svim hrvatskim krajevima. Recimo, u Širokom Brijegu je Krišto osvojila 13.077 glasova ili 99,12%, a Željko Komšić 52 ili 0,39%. Komšić je u Ravnom dobio 8 glasova, Neumu 19, Čitluku 38, Ljubuškom 66, Širokom Brijegu 52, Grudama 47, Posušju 18, Kupresu 33… S druge strane u Cazinu, u kojem živi 63.463 Bošnjaka koji čine 96% stanovništva te općine, dok je Hrvata tek 0,48%, za Komšića je glasalo 4.169 birača, a za Borjanu Krišto 25. Nažalost, na ovu veliku nepravdu i nelegitimno predstavljanje nije reagirao visoki predstavnik za BiH.


Član SDP-a i predstavnik ujedinjene bošnjačke oporbe Denis Bećirović je vrlo uvjerljivo pobijedio čelnika SDA Bakira Izetbegovića koji je tijekom kampanje vodio iznimno izraženu protuhrvatsku kampanju. Osvojio je preko 290.000 glasova (57%), dok je Izetbegović dobio podršku oko 190.000 glasača (38%). - „Životi naših ljudi u ovoj zemlji su najvažniji i zato pozivam sve ljude na jedinstvo kako bi građanima Bosne i Hercegovine bilo bolje“, rekao je u izbornoj noći Bećirović, nekadašnji profesor povijesti iz Tuzle.


Hoće li nakon poraza u utrci za Predsjedništvo biti ugrožena pozicija čelnika SDA, pitali su se mnogi. Sam Izetbegović je kazao: - Ja sam svoj rezultat otprilike sačuvao kako sam prošao na prošlim izborima, SDA će popraviti rezultat i ona je daleko najjača stranka u BiH. Hoće li to dovesti do previranja unutar stranke, to ćemo vidjeti.


U Republici Srpskoj Željka Cvijanović je uvjerljivo slavila u srazu sa SDS-ovcem Mirkom Šarovićem. Osvojila je oko 305.000 glasova (53%), dok je Šarović dobio podršku oko 209.000 birača (36%) te je tako postala prva žena u Predsjedništvu BiH. Neizvjesnija je bila utrka za Predsjednika RS-a gdje oporba već danima govori o brojnim nepravilnostima i krađama glasova, a protiv Dodikove pobjede prosvjedovalo se u četvrtak na večer, 6. listopada, u Banjoj Luci. Prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH nakon oko 95% prebrojanih glasova vodi Milorad Dodik 281.369 glasova ili 48% ispred kandidatkinje oporbe Jelene Trivić iz PDP-a s 252.603 glasa, 43%.


Nametnute izmjene


A da bi sve dobilo novi obrat pobrinuo se visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt koji je ni nepun sat nakon zatvaranja birališta nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije. U prošlom komentaru upravo sam podcrtao da bi nedjelja mogla biti nadnevak kada će se nametnuti odluke. Uveo je novi ustroj Doma naroda entitetskog parlamenta te mehanizme kojima se onemogućava blokada funkcioniranja vlasti u njemu.


- U nedostatku domaćeg konsenzusa, a u skladu sa svojim mandatom i potrebama ljudi, danas sam donio odluke. Uvodi se mehanizam deblokade i strogi rokovi koji će čuvati dobro funkcioniranje Federacije. Pojednostavnjeni su mnogi postupci, uvode se ograničenja, ali i posljedice za njihovo ignoriranje. Prema današnjoj odluci, nijedna politička stranka ni bilo tko od izabranih više neće moći držati Federaciju kao taoca i očekujem zajedničko opredjeljenje za konstruktivan zajednički rad - rekao je Schmidt.


Ta odluka je donijela promjenu u broju izaslanika u federalnom Domu naroda čiji se broj povećao sa 17 na 23 u hrvatskom, srpskom i bošnjačkom klubu te na 11 u klubu Ostalih. To u praksi znači da Bošnjaci neće uspjeti nametnuti potreban broj izaslanika (do sada šest, od nedjelje 11) i potpuno izbaciti Hrvate iz vlasti u Federaciji i time ih praktično dekonstituirati. Smanjuju li se ovlasti Doma naroda kada je u pitanju zaštita vitalnog nacionalnog interesa? Kako će se, recimo, popuniti srpski klub, kada to nije bilo moguće ni sa 17 izaslanika?


O tim promjenama su se oglasili brojni političari u BiH. Za SNSD su te odluke neprihvatljive jer oni i ne priznaju visokog predstavnika koji je za njih turist iz Njemačke. SDA je promjene primila rezervirano, dok su iz hrvatskih stranaka poručili da je to tek prvi mali korak na reformi izbornog zakonodavstva, istodobno izražavajući oprez, ali i razočaranje što visoki predstavnik nije učinio ništa po pitanju uzurpacije mjesta hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Gotovo svi vodeći hrvatski političari su poručili da očekuju odmah nakon izbora usvajanje novog Izbornog zakona koji opet pak zahtijeva i ustavne promjene, odnosno dvotrećinsku potporu u oba doma Parlamenta BiH.


Izbori prošli, problemi ostali


No i ove izmjene izbornog zakonodavstva otvorile su još jedan žestoki sukob na relaciji Pantovčaka i Banskih dvora. Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković otvorili su verbalnu baražnu vatru i oko ove teme. U utorak, 4. listopada, je hrvatski premijer Andrej Plenković kazao: - Milanović je isključivo radio štetu pa je danas kao jedan poraženi, kako bi čovjek rekao ljubomorni luzer, krenuo napadati rješenje koje je donio Schmidt zahvaljujući lobiranju vlade, a ne njega. Unatoč i usprkos njemu zaštitili smo prava Hrvata - kazao je hrvatski premijer novinarima u Zadru. Dodao je da je predsjednik Milanović "isključivo štetio, stvarao neprijatelje, antagonizirao, vrijeđao Bošnjake“.


Ponovni izbor Željka Komšića u Predsjedništvo BiH je „fijasko i sramota” za Hrvatsku poručio je isti dan iz Zagreba predsjednik Zoran Milanović naglasivši da je odluka visokog predstavnika o izmjeni izbornog zakona „jedno veliko ništa“. Rekao je i da je to katastrofa za hrvatsku vanjsku politiku. - To je istina. Hrvatska je ovo mogla riješiti djelovanjem prije svega vlade, Plenkovića osobno…Hrvatima je smrtna kazna izmijenjena u doživotnu robiju.


Na prvoj konferenciji za novinare nakon nametanja tih odluka, koju je održao u srijedu 5. listopada u Sarajevu, Schmidt je rekao da je to bila njegova odluka te nema namjeru komentirati tvrdnje da je netko na njega utjecao. Rekao je da je taj potez povukao jer vlast izabrana u Federaciji prije četiri godine još nije počela funkcionirati. Istaknuo je kako izborni zakon BiH i dalje treba cjelovito promijeniti i to je velika reforma koja očekuje zemlju.


U utrci za mjesta u Zastupničkom domu parlamenta BiH, nakon nešto više od 85% obrađenih glasačkih listića, najviše glasova iz Federacije BiH dobila je SDA, koju je biralo 25% glasača ili 198.000, slijedi lista koju predvodi HDZ BiH, za koju je glasalo nešto manje od 123.000 ili oko 16% birača, potom SDP BiH sa 105.000 osvojenih glasova ili 13% te Komšićeva DF/GS s oko 10% odnosno 79.000 glasova.


U Republici Srpskoj najveće povjerenje birača dobio je Dodikov SNSD, za kojega je glasalo 231.000 birača ili 42%, a slijede ga SDS sa 101.000 glasova ili 18% te Partija demokratskog progresa (PDP) sa 65.000 glasova ili 12%. Napomenimo da je gotovo identičan odnos snaga i u natjecanju za parlamente dvaju entiteta.


Točan broj mandata koje su dobile stranke bit će poznat tek nakon što se prebroje svi glasovi s obzirom na komplicirani izborni sustav u BiH koji pored preferencijalnih glasova predviđa i dodjelu tzv. kompenzacijskih mandata, na temelju ukupnog broja izravnih glasova što ih dobiju najveće stranke.


Još jedni izbori u BiH su završeni. Velikih pomaka u odnosima snaga nije bilo, osim dijelom na bošnjačkoj političkoj sceni. Požar koji je prijetio zbog nadglasavanja Hrvata u federalnom Domu naroda i izazivanjem još dublje krize u BiH privremeno je ugašen, ali gotovo svi ostali problemi vezani uz Izborni zakon ostaju i dalje neriješeni. To i dalje ostaje veliki izazov za budućnost daytonske BiH.

 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!