Otužne sarajevske čestitke i radosna priča iz Vesele

Svi mi koji smo rođeni u BiH, koji smo tu odrastali ili proveli veći dio života, znamo bar osnovne stvari o ljudima iz drugih naroda, drugih vjera, njihovim običajima, blagdanima… No to očito ne vrijedi za gradonačelnicu Sarajeva. Kada dvije godine uzastopce napravite kardinalne greške pri pokušaju čestitanja Božića svojim sugrađanima rimokatoličke vjeroispovijesti teško se može povjerovati u nenamjerne pogreške. Pogotovo kada se sagleda u čemu leže te greške. A sarajevskoj gradonačelnici Benjamini Karić se to dogodilo dvije godine zaredom. 

"Čestitanje"

Krećemo od Božićne čestitke 2022. godine. Naime, Karić je u čestitci na Twitteru Isusa nazvala Hristom, vjernike hrišćanima što su izrazi koje koriste pravoslavci. "Našim sugrađanima katolicima upućujem iskrene čestitke u povodu velikog hrišćanskog blagdana Božića. Želim da Dan Hristovog rođenja provedete u miru, dobrom zdravlju, zadovoljstvu, okruženi najmilijim, komšijama i prijateljima. S tim željama, blagoslovljen i čestit Božić!", objavila je Karić, uz fotografiju umjetne jelke postavljene ispred sarajevske katedrale Srca Isusova.

Godinu dana ranije sarajevska gradonačelnica je doslovce šokirala javnost kada je Božić, a valjda i Novu godinu, čestitala riječima kako se veseli "novom kalendaru", što je izazvalo i nevjericu i bujicu komentara. O čemu se tu radi? Većina komentatora ustvrdila je da Karić ne smije uopće čestitati Božić zbog prevladavajuće društvene klime u Sarajevu, pa pokušava pronaći neko solomonsko rješenje.

Danas je Sarajevo grad s apsolutnom većinskom bošnjačkom populacijom te s vrlo malim brojem preostalih Hrvata i Srba. Tu se više ne može govoriti o stvarnoj i konkretnoj multietničnosti. Ako se njen privid pokušava održati čestitkama poput gore navedenih, to tek razotkriva pravo stanje stvari. Pa valjda u upravi Grada Sarajeva ima zaposlen i poneki katolik koji bi znao sastaviti božićnu čestitku i tako pomoći "neukoj" gradonačelnici koja, uzgred budi rečeno, dolazi iz SDP-a BiH? Ili možda i nema?

A uz blagdansko čestitanje i ove godine ponovno se vežu i neke druge teme. Tako će djeca zaposlenih u MUP-u Federacije BiH ove godine ostati bez uobičajenih novogodišnjih darova, a razlog za to vjerojatno leži u činjenici da je Djed Mraz postao nepoželjan i u tom ministarstvu nakon što je desetak dana ranije "protjeran" i iz entitetskog ministarstva za izbjeglice, prenijeli su lokalni mediji u BiH. Ne treba ni podsjetiti kakvim je sve napadima sarajevskih medija prije godinu dana bila izložena njihova sugrađanka i kolumnistica više portala u BiH Sanja Vlaisavljević zbog izjave da su svinjetina, Djed Mraz i blagdanska rasvjeta protjerani iz Sarajeva. 

Neupućeni će se upitati gdje je izvor svih tih prijepora? Prijepori oko obilježavanja novogodišnjih praznika u BiH traju već desetljećima otkako je još 1996. godine tadašnji neprikosnoveni bošnjački politički čelnik Alija Izetbegović poručio muslimanima u zemlji kako Nova godine nije njihov praznik. Islamska zajednica u BiH takav je pristup poduprla interpretacijom da se djeci kroz darivanje pokušavaju "podmetnuti" kršćanski simboli i vjera.

I tako je "niz brijeg zakotrljana grudva snijega" koja se ni do danas nije zaustavila. 

Vesela

Sasvim drugačija priča nam stiže iz okolice Bugojna. U mjesta Vesela nedaleko Bugojna je početkom kolovoza kardinal Vinko Puljić blagoslovio katoličku crkvu koju je sagradio musliman Husein Smajić. Na svom imanju tijekom izvođenja radova na izgradnji mini-hidroelektrane 2014. godine ovaj poduzetnik naišao je na srednjovjekovne arheološke ostatke. Otkriće je prijavio nadležnim institucijama. Bilo je jasno da se radi o crkvi koja je nekada davno bila na tom mjestu. Zatim je vlastitim sredstvima nastavio iskapanja pod stručnim nadzorom te su otkriveni iznimno zanimljivi arheološki nalazi.

Prema nekim procjenama crkva potječe iz XIII. stoljeća. O tome svjedoči i jedan sačuvani pisani dokument iz 1406. godine u kojem se navodi da je u toj crkvi održan kapitul bosanske franjevačke vikarije od sve Bosne, te da ju je pohodio sam bosanski kralj Stjepan Ostoja. Pronađena crkva je jedna od većih na prostoru bosanskog kraljevstva, a prema povijesnim izvorima na prostoru Vesele je bio i franjevački samostan. Pronađeno je i puno luksuznih predmeta koji se vežu za velikaške obitelji koje su živjele na tom prostoru budući da je Vesela  bila značajan trgovački centar na srednjovjekovnom putu iz Bosne prema Dalmaciji.

Smajić je zemljište potom darovao Vrhbosanskoj nadbiskupiji, a nakon konzerviranja otkopanih zidova odlučio je izgraditi, u neposrednoj blizini, novu crkvu. Crkva još nije u potpunosti dovršena, ali je na neki način već postala simbol, rekao je kardinal Puljić tijekom blagoslova crkve 2. kolovoza.

Takvih priča ima još u BiH: gotovo u isto vrijeme otvorena je nova džamija u Mandinu Selu pokraj Tomislavgrada, a njenu gradnju su pomogli i katolici. Slična priča je bila pri obnovi pravoslavne crkve u tom kraju koju su pomogli pripadnici druga dva naroda ili pak s izgradnjom, koja je u tijeku, katoličke crkve bl. Drinskih mučenica u Goraždu.

"Volimo se, poštujmo se, uživajmo u ovom kratkom životu koji nam je podaren. Život brzo prođe", poručuje Husein Smajić. Sarajevska gradonačelnica bi puno toga mogla naučiti od poduzetnika iz Vesele.

Priča iz Vesele vjerojatno zaslužuje da bude događaj godine 2022. u BiH i upravo iz tog razloga s njom i završavam ovogodišnji ciklus kolumni.