Glas Hrvatske

17:13 / 16.03.2022.

Autor:

Odlazak ''velike četvorke''

Karta Katoličke crkve u BiH

Karta Katoličke crkve u BiH

Foto: snimka zaslona / -

Proteklog vikenda mons. Tomo Vukšić ustoličen je za novog vrhbosanskog nadbiskupa. Može se kazati da je ''stara garda'' bosanskohercegovačkih biskupa, iznimno prepoznatljiva i cijenjena, prepustila mjesta svojim nasljednicima.

Na svojim plećima iznijeli su tri, neki i nešto više, vrlo teška desetljeća u povijesti Katoličke crkve u BiH. Prije toga, svi su osjetili i stegu komunističkog režima. I došlo je vrijeme da pođu u zasluženu mirovinu. Riječ je o umirovljenom vrhbosanskom nadbiskupu kardinalu Vinku Puljiću, umirovljenom biskupu mostarsko-duvanjskom i apostolskom upravitelju, trebinjsko-mrkanskom biskupu Ratku Periću te pomoćnom biskupu vrhbosanskom Peri Sudaru. Na čelu biskupije još je trenutno samo banjolučki biskup Franjo Komarica koji je također navršio kanonsku dob za umirovljenje. Podsjetimo, prema crkvenim propisima, svi biskupi, kad navrše 75 godina života, šalju papi svoju molbu za umirovljenje. Tako se od 2019. do danas uvelike promijenila slika Biskupske konferencije BiH.


Četvorica spomenutih biskupa podnijeli su sa svojim narodom preteške ratne godine, nemoćni da spriječe razaranja i pustošenja svojih župa i dijeceza, a vrlo često bili su u nesređenoj daytonskoj BiH glas katolika, odnosno Hrvata u BiH, u mnogim važnim političkim i društvenim zbivanjima. Ne zaboravimo, neposredno nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, 08. prosinca 1995. godine uputili su Otvoreno pismo potpisnicima i svjedocima Daytonskog sporazuma pod naslovom ''Mirovni sporazum sadrži čudna proturječja i pogubne nesigurnosti''. I pokazalo se, bili su potpuno u pravu.


O Katoličkoj crkvi u BiH


Uloga Katoličke crkve u opstanku katolika-Hrvata u BiH kroz sva protekla stoljeća je nemjerljiva, a ta misija nastavila se i tijekom posljednjeg rata. Cijelo vrijeme su domaći biskupi pozivali na mir i ostavljali otvorena vrata dijalogu, poštovali čovjeka bez obzira na njegovu vjeru i nacionalnost. Što su mogli i znali, četvorica biskupa poduzimali su za spas, a potom i za povratak vjernika na njihova ognjišta. Većina njih složit će se da ih u tome, nažalost, nije pratila međunarodna, a ni domaća politika. Sva četvorica su rat proveli u sjedištima svojih (nad)biskupija. Teške trenutke je sigurno iskusio banjolučki biskup Franjo Komarica u Banjoj Luci u devedesetima, ali puno lakše nije bilo ni ostaloj trojici njegove subraće u biskupstvu. Sve što su govorili u tom vremenu, sve službene izjave, prikupili su u dvije knjige koje su dokaz njihove duboke čovječnosti i postojanog kršćanskog poslanja. Takve dokumente nije objavila nijedna druga vjerska zajednica u BiH. Tijekom tog vremena, BiH su posjetili papa Ivan Pavao II. (1997. i 2003.) i papa Franjo (2015.).


Početak spomenutih odlazaka uslijedio je nakon dopisa iz Tiskovnog ureda Svete Stolice, 18. listopada 2019., kad je objavljeno da je Sveti Otac papa Franjo prihvatio odreknuće od službe koje je zamolio pomoćni biskup vrhbosanski mons. Pero Sudar. Biskup Sudar djelovao je na brojnim poljima, ali posebno će ostati upamćen kao pokretač i promicatelj sustava Katoličkih škola za Europu koje danas djeluju u Sarajevu, Travniku, Zenici, Tuzli, Žepču, Banjoj Luci i Bihaću. Biskupa Ratka Perića na čelu Mostarske biskupije, 14. rujna. 2020. zamijenio je biskup Petar Palić, bivši hvarski biskup.  Biskup Perić jedan je od najelokventnijih i najobrazovanijih biskupa u Crkvi u Hrvata. No, tijekom svoje službe morao se suočiti s nasljeđem tzv. Hercegovačkog slučaja te međugorskim fenomenom. I tu su nastale podjele na one koji su bili ''za'', i one ''protiv'' mostarskog biskupa.


Monsinjor Tomo Vukšić ustoličen je 12. ožujka za novog vrhbosanskog nadbiskupa na misnom slavlju u sarajevskoj katedrali Srca Isusova, naslijedivši tako kardinala Vinka Puljića, kojega je nakon 31 godine nadbiskupske službe papa Franjo umirovio u siječnju. Kardinal Puljić iznimno je poznato ime i izvan BiH, i Hrvatske. U kardinalski zbor uvrstio ga je sveti otac Ivan Pavao II 1994. godine. Bilo je to prije svega priznanje za njegovo pastirsko djelovanje tijekom rata te podrška Katoličkoj crkvi u BiH. Za sve one koji bi se željeli detaljnije upoznati s djelovanjem i životom kardinala Puljića, ponajbolji izvor podataka je ''Zbornik radova'', objavljen u prigodi 75 godina života, 50. obljetnice svećeništva, 30. godišnjice biskupske službe i četvrt stoljeća kardinalske časti Vinka Puljića, u listopadu 2020. godine. Na Zborniku je radilo 24 autora. Iz te ''velike četvorke'' katoličkih biskupa u BiH, aktivan u službi je još samo banjolučki biskup Franjo Komarica (službu pomoćnog banjolučkog biskupa obnaša od 2010. Marko Semren).


Podsjetimo da je Biskupska konferencija BiH osnovana 08. prosinca 1994. godine. Do tada su biskupi iz BiH bili članovi Hrvatske biskupske konferencije. BK BiH obuhvaća Vrhbosansku nadbiskupiju sa sjedištem u Sarajevu kao metropolijom, uz biskupije Mostarsko-duvanjsku i Trebinjsko-mrkansku,  Banjolučku te Vojni ordinarijat. Dodajmo da je Trebinjsko-mrkanska biskupija najstarija biskupija na tlu BiH.


Veliki izazovi pred novim biskupima


Monsinjor Vukšić, sedmi vrhbosanski nadbiskup, u propovijedi na Misi ustoličenja istaknuo je da je radost zbog Božje ljubavi prema ljudima u središtu kršćanske vjere, a ona istodobno predstavlja poziv na oslobađanje ljudi od svake vrste sužanjstva, od materijalnog do duhovnog. Kazao je kako su nedvojbeno siromasi oni koji trebaju našu solidarnost i djela konkretne ljubavi, no ne samo oni, budući da je, od materijalnoga, još veće siromaštvo nepoznavanje Boga, a najveća duhovna oskudica je bogatstvo grijeha. Pozvao je vjernike da djeluju na moralnom oslobođenju čovjeka od svih vrsta nepravdi, počevši od ratova do korupcije, nepotizma i različitih vrsta tlačenja jer tko god pridonosi koliko može, daje svoj maksimum, a najviše što se može jeste dati sebe kao sredstvo slobode. ''To je za Isusa dosta i zato je svaki naš dokaz dobrote i dokaz istinske vjere'', kazao je u propovijedi monsinjor Vukšić. Iza tih riječi se očito daju naslutiti ciljevi i smjernice djelovanja novog vrhbosanskog nadbiskupa.


Otkud Vrhbosanskoj nadbiskupiji ime?


Vrhbosna je bila srednjovjekovna županija u Bosni na prostoru Sarajevskoga polja. Sjedište županije isprva se nalazilo u utvrdi Hodidjed u Bulozima istočno od Sarajeva, a poslije je bilo prebačeno u utvrdu Vrhbosna, koja se nalazila na mjestu današnjega Vratničkoga grada, na istočnom ulazu u Sarajevo. Katedrala svetog Petra u Vrhbosni prvi put se spominje u povelji kralja Bele IV. iz 1244. godine, gdje se kaže da je stajala ''u župi Vrhbosni, u Brdu''. Brojni arheološki nalazi potvrđuju postojanje i drugih crkava na području Sarajeva, od rimskog doba do srednjeg vijeka. Turskim osvajanjem sve one bivaju uništene, a Vrhbosni se gubi ime, te ga zamjenjuje turski naziv - Sarajevo. Od katedrale svetog Petra sačuvan je oltarni kamen s natpisom: ''Apostoli Petri Vrbos…'' te se danas čuva u Zemaljskom muzeju. Tako je ova nadbiskupija sačuvala u svom imenu dio bogate i duge prošlosti Katoličke crkve na ovim prostorima koja seže u prva kršćanska stoljeća.


Vrhbosanska nadbiskupija prostorno je najveća u BiH i uspostavljena je obnovom redovite crkvene hijerarhije u BiH 1881. godine, kada je u cijeloj zemlji živjelo 209 000 katolika. Nadbiskupija je 1991. godine brojala 144 župe s gotovo 529 000 vjernika. Njenih sadašnjih 112 župa je na teritoriju koji pripada Federaciji BiH, 34 ih je na teritoriju Republike Srpske, i one su potpuno opustjele, a još osam ih je na području distrikta Brčko. Tijekom rata u BiH uništeno je ili oštećeno više od 600 crkvenih objekata Vrhbosanske nadbiskupije. Vojska bosanskih Srba potpuno je uništila 62 župe i prognala oko 200 000 vjernika, a u sukobu Armije BiH i HVO-a, prema procjenama Crkve, prognano je i raseljeno još između 120 i 150 tisuća katolika. Prema podacima prikupljenim tijekom blagoslova domova (krajem 2020.), na području Vrhbosanske nadbiskupije živjelo je manje od 130 000 vjernika.


Danas je, po broju vjernika, najjača Mostarska biskupija, s 189 725 vjernika, dok na području Banjolučke biskupije živi 26 534 katolika. Ukupno u BiH živi 345 448 vjernika.


Novi biskupi preuzimaju svoje službe na području BK BiH. No, pred njima je zahtjevan put. Ratne strahote i poslijeratno nepravedno društveno uređenje, osobito nejednakopravnost hrvatskog naroda, mnoge su vjernike jednostavno primorale da napuste BiH. Odlazak vjernika najveći je izazov za nove crkvene pastire u BiH. No, tu si i drugi izazovi, prije svega oni na duhovno-pastoralnom planu, ali i oni koje sobom nosi svakodnevni život u današnjoj BiH.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!