Glas Hrvatske

17:34 / 31.01.2022.

Autor:

Sve teže i sve neizvjesnije

Uspon na Križevac

Uspon na Križevac

Foto: Tatjana RAu / Glas Hrvatske

Predstavnici hrvatskih i dijela bošnjačkih stranaka iz BiH završili su u nedjelju 30. siječnja bez konačnog sporazuma trodnevne pregovore u Neumu čiji je cilj bio dogovoriti izmjene Izbornog zakona BiH. Nakon tri dana ''silenzio stampa'', u nedjeljnim popodnevnim satima, većina sudionika dala je podulje izjave iz kojih se jasno dalo iščitati da su pregovori završeni neuspješno. Svi su rekli da su neke stvari pokrenute s mrtve točke, da su se neki stavovi približili te u duhu ranije proklamiranog optimizma, bez nekog velikog pokrića, dali slabašne mogućnosti skorog nastavka razgovora.

Posebni američki izaslanik za izbornu reformu u BiH Matthew Palmer posredovao je tijekom proteklih pet mjeseci zajedno s ravnateljicom pri službi za vanjske poslove Europske unije Angelinom Eichhorst. Posljednji pokušaj da se usuglase izmjene izbornog zakona bili su razgovori iza zatvorenih vrata u neumskom hotelu Marea od 27. do 30. siječnja. No ni ''visoke'' hotelske zvjezdice nisu ''osvijetlile'' stazu dogovora.


Podsjetimo, u Neumu su se okupili predstavnici HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 te predstavnici vodećih bošnjačkih stranaka - SDA, Naroda i pravde i Saveza za bolju budućnost (SBB). SDP BiH, Naša stranka i Demokratska fronta Željka Komšića (koja je u koaliciji sa SDA) te su pregovore bojkotirali. Političke stranke iz Republike Srpske također nisu sudjelovale u pregovorima uz obrazloženje kako je izborna reforma stvar dogovora Hrvata i Bošnjaka jer se prvenstveno odnosi na Federaciju BiH. Bili su tu i voditelj Izaslanstva EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH Johann Sattler, predstavnici OESS-a… Tijekom petka i subote samo su umjereno optimistične kratke izjave novinarima davali Palmer i Eichhorst.


Palmer je u nedjelju 30. siječnja novinarima izjavio kako je važno da su se politički čelnici okupili i izravno razgovarali o teškim pitanjima koja neće tek tako nestati. - Usvajanje odgovarajućeg izbornog modela mora osigurati Hrvatima u BiH odgovarajuće predstavljanje u svim tijelima vlasti, a institucije u Federaciji BiH moraju biti jake i funkcionalne. - rekao je posebni američki izaslanik. Dodao je da će SAD i EU nastaviti posredovati, ali rješenja moraju naći domaći političari. Eichhorst je kazala kako su, unatoč izostanku dogovora, razgovori bili dobri, bilo je napretka i najvažnije je da će se, prema njezinom mišljenju, nastaviti.


U Neumu su prvi put uz hrvatske prijedloge i bošnjački sudionici stavili konkretne prijedloge o rješenju otvorenih pitanja, što do sada, prema riječima predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića nije bilo slučaj. ''Određeni iskorak postoji'', izjavio je vječiti optimist Čović, ali je dodao da je njegov ''optimizam potrošen, da s ljudima koji su dosad pregovarali i vodili ove procese, to nema smisla više raditi…''


Na pitanje novinara upućeno predsjedniku HDZ-a 1990. Iliji Cvitanoviću je li se bilo blizu dogovora, odgovor je bio jasan - Ako je za vas blizu biti izbrisan iz Ustava, onda smo bili blizu. Za mene to nije bilo blizu. - rekao je Cvitanović koji je posebno istaknuo da su s hrvatske strane prezentirana rješenja za koje je Venecijska komisija kazala da su prihvatljiva te da provode presudu Suda u Strasbourgu, što su inače često ranije opovrgavali bošnjački političari.


Predsjednik SDA Bakir Izetbegović kazao je kako je unatoč izostanku konačnog dogovora važno to što je u vezi s Domom naroda stvar ''praktično riješena'', a da su po pitanju izbora članova Predsjedništva ''jako blizu''. Čelnik SBB-a Fahrudin Radončić je istaknuo da su sve bošnjačke stranke bile jedinstvene u tome da ''ne dozvole da etničko jača u odnosu naspram države BiH.''. Elmedin Konaković, predsjednik NIP-a, izjavio je da su ovo bili najkonkretniji pregovori do sada…


Teško je u kratkom tekstu objasniti sve detalje razgovora oko izmjena Izbornog zakona BiH. Hrvatski politički predstavnici žele osigurati legitiman i legalan izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Već tri puta je na tu funkciju većinskim bošnjačkim glasovima izabran Željko Komšić. Također, to isto žele osigurati i za Dom naroda gdje se već dulje od jednog desetljeća bošnjačke političke stranke pokušavaju ''tihim'' izbornim inženjeringom dokopati potrebite trećine - šest od 17 zastupnika u hrvatskom Klubu. Bošnjački klub i klub Ostalih već drže, a za potpunu političku eutanaziju bosanskohercegovačkih Hrvata potrebna im je ta hrvatska trećina.


Bošnjački pregovarači osobito posljednjih mjeseci inzistiraju na smanjenju uloge Doma naroda. Hrvatske stranke ne žele uopće o tome razgovarati, smatrajući da bi slabljenjem uloge Doma naroda Hrvati postali politička, a onda i nacionalna manjina.


U Zastupničkom domu parlamenta Federacije BiH apsolutnu prevlast imaju bošnjačke stranke. Sve prijedloge hrvatske strane o načinu izbora dva člana predsjedništva s područja Federacije BiH, bošnjačka strana je odbacivala, uz uporno nametanje priče o ''građanskom'' ustroju BiH.


Sve te izmjene koje zahtijevaju presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu i Ustavnog suda BiH, dotiču se i dijelom ograničenih izmjena Ustava BiH. Tu se bošnjačke stranke zalažu za brisanje etničkih prefiksa (hrvatski, srpski i bošnjački) što opet zadire u samu srž uređenja BiH, a čemu se apsolutno protive i sve hrvatske, ali i sve srpske stranke.


Puno toga je na kocki za hrvatski narod u BiH


Već pune 22 godine daytonski Ustav i brojni zakoni uvelike su mijenjani na njegovu štetu. Bošnjačke stranke kao da više ne mogu čekati da u potpunosti ovladaju Federacijom BiH i svedu Hrvate na dekorativni ukras, ocjena je hrvatskih političkih analitičara u BiH. Sve je uokvireno u lažnu priču o građanskom uređenju BiH koje se temelji na višestrukoj brojčanoj nadmoći Bošnjaka na području Federacije BiH. To je apsolutno protivno i slovu i duhu sporazuma iz Washingtona i Daytona. U ovom trenutku je hrvatska strana dovedena u situaciju gdje popuštanja, ocjena je mnogih, jednostavno više nema.


Opći izboru u BiH trebaju se održati u listopadu, a izborno povjerenstvo mora ih raspisati najkasnije do 5. svibnja. Prije toga bi se u parlamentu BiH morale usvojiti izmjene Izbornog zakona i djelomično promijeniti Ustav da bi se rješenja o kojima se političari dogovore mogla primijeniti u novom izbornom ciklusu. Za promjene Izbornog zakona potrebna je natpolovična većina zastupnika u Zastupničkom domu, no Ustav se može promijeniti jedino uz dvotrećinsku zastupničku potporu, pa je nužno da u tome sudjeluje i dio oporbenih stranaka.


Što će se događati idućih dana, teško je prognozirati. Iako je većina sudionika neumskih pregovora naznačila da može doći do nastavka razgovora domaćih političara, u to je teško vjerovati. Bošnjačke političke stranke su već izjavile da će se izbori i bez usvojenih izmjena ipak održati, osobito u svjetlu činjenice da su ovladale Središnjim izbornim povjerenstvom BiH koje je na prošlim izborima imalo ulogu tumača provedbe pojedinih spornih izbornih točaka. Tu im je podršku dao i visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt koji je upravo tijekom trajanja pregovora u Neumu ponovio tu istu tvrdnju. Mnogi su to protumačili kao izravni pritisak na hrvatsku stranu. No, ukoliko Hrvati bojkotiraju izbore, o čemu se potiho govori, a to učine možda i Srbi, iz međunarodnih i domaćih krugova bilo je više ocjena da bi to moglo dovesti do potpunog urušavanja sadašnje BiH.


Što će na to odgovoriti hrvatska strana, još se ne zna. Više bi se trebalo saznati 19. veljače kada je najavljeno izvanredno zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora BiH.


Zaključak je jasan. Neumski pregovori nisu polučili uspjeh. BiH i dalje tone u sve težu i neizvjesniju budućnost.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!