Glas Hrvatske

09:57 / 02.03.2022.

Autor:

Mogu li se događaji iz Ukrajine preliti i na BiH?

Ilustracija

Ilustracija

Foto: : / Pixabay

Na blagajni u dućanu gospodin ispred mene u kolicima gura 100 kg brašna. Četiri vreće. Nadnevak možete pogoditi: 24. veljače. Dan je to početka invazije Rusije na Ukrajinu. Trgovkinja mi poslije kaže da su pojedinci kupovali i više… Svi koji su preživjeli rat u BiH su pomalo uplašeni ratom u Ukrajini, prvi je zaključak koji se nameće iz razgovora s običnim ljudima. Neki od njih panično se boje nestašica osnovnih životnih namirnica. Gotovo sve udarne domaće vijesti na naslovnicama medija u BiH u proteklim danima su zamijenila izvješća iz Ukrajine… I tu je iskrsnulo još jedno važno pitanje: mogu li se događaji iz Ukrajine preliti i na BiH? Razlog tom pitanju je bliska politička i ekonomska suradnja između Rusije, Srbije i Republike Srpske.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je oštro osudio rusku agresiju na Ukrajinu, a 25. veljače u razgovoru s novinarima kazao je da ne vidi opasnost od prelijevanja krize iz Ukrajine na jugoistok Europe. Istaknuo je da je solidaran s Ukrajinom, ali da ne želi da se zbog rata izgubi fokus s potrebne promjene Izbornog zakona u BiH kako bi se omogućilo bosanskohercegovačkim Hrvatima da biraju vlastite predstavnike.


Naš vitalni interes je Izborni zakon


Time je potvrdio da ne ispušta iz vida najvažnije političko pitanje u BiH koje će odrediti i budućnost Hrvata u BiH i same BiH. Rekao je da ne želi da se zaboravi ono što se događa u BiH, a to je Izborni zakon i "opstrukcija izborne reforme“.


- Promjene su nužne da bi Hrvati mogli funkcionirati kao politički narod, ne rasa, već politički narod. Dakle, suosjećam s Ukrajinom, ali ovo o čemu govorim su naši vitalni interesi. Tu također očekujem solidarnost, tu neće biti pucnjave, neće biti rata, neće biti ubojstava, ali će biti bezobrazne opstrukcije i džeparenja. S jedne strane me to brine, jer ne želim da se izgubi fokus, vremena nema. To je za Hrvatsku trenutno veoma važna politička tema - zaključio je Milanović.


Hrvatski premijer Andrej Plenković dan ranije je kazao da bi drugi "regionalni hegemoni“ mogli iskoristiti Putinovu agresiju kao izliku za vlastite agresivne poteze, što su neki shvatili kao referencu na Srbiju. - Treba paziti na stabilnost i na situaciju i na Kosovu, u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini - poručio je Plenković.


Milanović je pak ocijenio da je Beograd trenutno slab i da nema kapacitet za agresivno djelovanje. - Što će napasti, Kosovo? Pištoljima na vodu? Takve stvari treba pojasniti. Na koga se misli, na Dodika? Čime? Kojim oružjem, kojim streljivom, kojim novcem? Uz čiju logističku potporu? - istaknuo je Milanović. - Ruski avioni ne mogu preletjeti teritorij NATO članica, ne mogu uopće doći na ovo područje preko Bugarske i Rumunjske. Takve stvari po meni nepotrebno stvaraju tenzije i uznemiruju ljude - dodao je.


Milanović je kazao kako smatra da se Vučić nalazi u teškoj situaciji, pa sada ne može priznati separatističke proruske republike na istoku Ukrajine jer bi onda mogao opravdati i priznanje Kosova. - To je začarani krug u kojem se našao - kazao je hrvatski predsjednik.


No, zabrinutih ima još. Visoki povjerenik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell izjavio je u ponedjeljak, 28. veljače, u intervjuu za španjolsku javnu televiziju TVE da bi do zaoštravanja moglo doći i na prostoru bivše Jugoslavije:  - Bojimo se da bi moglo biti još sukoba, primjerice na granici Moldavije ili da bi se ponovo moglo dogoditi nešto na Balkanu. To nas brine. Ili u Gruziji, gdje je Rusija već 2008. bila izvršila agresiju. Ja sam osobno zabrinut.


Glavni tajnik NATO saveza Jens Stoltenberg izjavio je tri dana ranije da "naš kolektivni odgovor mora biti veća potpora zemljama poput Gruzije, Moldavije i Bosne i Hercegovine kako bismo im pomogli u demokratskim reformama, da nastave putem koji su slobodno izabrali”.


"Ovu regiju Putin već sad ima na nišanu“, naslov je članka u izdanju njemačkog lista Die Welt od 25. veljače, u kojem se razmatra mogućnost proširenja ruskih aktivnosti na Srbiju i BiH. Dio njemačkih dužnosnika smatra da je potrebno rasporediti NATO snage u BiH, čulo se proteklih dana, a slovenski premijer Janez Janša predložio je da se ubrza europski put zemalja zapadnog Balkana… Razmišljanja očito nisu unisona.


Voditelj izaslanstva Europske unije u BiH Johann Sattler pozvao je u ponedjeljak, 28. veljače, vlasti te zemlje da slijede politiku Europske unije u odnosu na ukrajinsku krizu, odnosno da podupru sankcije koje su zbog agresije nametnute Rusiji. - Tražimo od BiH da se pridruži politici EU - kazao je Sattler u intervjuu za banjolučke Nezavisne novine podsjećajući kako obveza usklađivanja s vanjskom politikom EU proistječe iz odluke BiH da traži članstvo u Uniji.


Bez zajedničkog stava o Ukrajini


BiH je uz Srbiju jedina država u regiji koja do sada nije uvela sankcije Rusiji po uzoru na one koje su usuglasile članice EU. Za razliku od službenog Beograda, koji je razmatrao mogućnost uvođenja sankcija, ali je to odbio pravdajući se potrebom zaštite svojih nacionalnih interesa, u Sarajevu o tome nije ni vođena rasprava jer tri člana Predsjedništva BiH imaju popuno suprotstavljena stajališta o ukrajinskoj krizi odnosno ruskoj agresiji. Podsjetimo, probošnjački predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić i bošnjački član državnog vrha Šefik Džaferović oštro su već 24. veljače osudili agresiju Rusije protiv Ukrajine.


Član Predsjedništva Milorad Dodik smatra pak da BiH treba ostati neutralna i da ne treba biti ni na jednoj strani. On je dan ranije kazao kako neće dozvoliti da se ugroze odnosi s Rusijom, odnosno da se toj zemlji nametnu sankcije. U intervju za britanski Guardian u studenom prošle godine Dodik je kazao kako razumijevanje i potporu za svoju politiku očekuje od Rusije, odnosno od njezina predsjednika Vladimira Putina. - Kada odem kod Putina, nema zahtjeva. On samo kaže: ‘U čemu ja mogu pomoći?’. O čemu god sam razgovarao s njim, nikada nisam bio prevaren - rekao je tada Dodik.


No itekako je vidljivo i medijsko povlačenje Dodika proteklih nekoliko dana. Osobno držim da je ruska invazija na Ukrajinu nanijela i nanijet će veliku štetu političkim planovima i interesima SNSD-a i Milorada Dodika. Jedna je stvar kada imate pomoć jednog od najutjecajnijih svjetskih političara, a sasvim druga ako ćete se trebati oslanjati na pomoć izopćenika od najvećeg dijela međunarodne zajednice. Dodik je realan političar i sigurno je toga svjestan. I upravo pred samo zaključenje ovog teksta mediji su prenijeli informaciju da se Dodik 28. veljače vrlo nevoljko očitovao o situaciji o Ukrajini na tiskovnoj konferenciji povodom borbe protiv rijetkih bolesti. - Kao što podržavam teritorijalni integritet Srbije, kao što podržavam teritorijalni integritet BiH, i ne želeći ga mijenjati, naravno da podržavam i teritorijalni integritet članica UN-a, a ovaj put riječ je o Ukrajini - kazao je Dodik, ali i dodao da se RS neće pridružiti sankcijama protiv Rusije.


I stranke s hrvatskim predznakom jasno su se očitovale o tome pitanju. "Hrvatski narodni sabor BiH u cijelosti podržava stajalište Europske unije i pridružuje se osudi agresije i invazije Rusije na Ukrajinu, kaže se u priopćenju HNS-a BiH od 25. veljače. I po tome pitanju stvari su manje-više jasne.


Istina, iz tih tračnica odmjerenih i oprezno sročenih izjava, prvi dan sukoba je, vjerojatno više slučajno i neoprezno nego namjerno, "iskočila“ ona Dušanke Majkić, članice Dodikova SNSD-a. Izaslanica u državnom Doma naroda BiH upozorila je 25. veljače da će Rusija reagirati ako BiH poduzme korake ka članstvu u NATO savezu. Na Twitteru je napisala: "Da podsjetimo: Moskva je u ožujku 2021. godine rekla da će reagirati ako BiH poduzme korake ka pridruživanju NATO-u. Nemojte poslije da niste znali“. Ta objava je izazvala velik broj kritika, a Majkić se pravdala da je samo citirala jednu izjavu.


Podsjetimo, dan nakon što je konstituirano Povjerenstvo BiH za suradnju s NATO-om, prije nešto manje od godinu dana, veleposlanstvo Ruske Federacije u BiH priopćilo je da će u slučaju praktičnog približavanja BiH NATO-u, Rusija morati reagirati. "Pozivamo prijatelje u BiH da dobro razmisle, da izvažu sve 'za' i 'protiv', da uzmu u obzir mišljenje svih stanovnika zemlje koji su daleko od konsenzusa o ovom pitanju". To je istina, po pitanju članstva BiH u NATO savezu nema konsenzusa: hrvatske i bošnjačke stranke su za NATO, srpske protiv. I njen stranački kolega i zastupnik u Narodnoj skupštini RS-a Srđan Mazalica javno je podržao agresiju Rusije na Ukrajinu… Svi ostali političari ili osuđuju Rusiju, ili šute i izbjegavaju javno svrstavanje (u RS-u).


Komentari jednoga veleposlanstva


Mediji u Federaciji BiH redom ukazuju na neprihvatljivost ruske vojne intervencije, dok su oni iz Republike Srpske znatno skloniji ruskoj verziji te krize. Vrlo je zanimljiva situacija s ruskim veleposlanstvom u BiH i njegovim pomalo netipičnim diplomatskim djelovanjem zadnjih dana. Ono je prvo 25. veljače izrazilo nezadovoljstvo načinom na koji su političari, ali i mediji u BiH ocijenili i izvijestili o agresiji Rusije na Ukrajinu, tumačeći pritom kako se Moskva na invaziju na susjednu državu odlučila „kako bi je oslobodila od nacista - Pozivamo vodstvo i novinarsku zajednicu u BiH da se ponašaju razborito i odgovorno, da ne podlegnu zapadnim provokacijama i da se odbiju automatski priključiti antiruskoj kampanji“, stoji tekstu opisanom kao "komentar ruskog veleposlanstva".


No, neobične izjave iz ruskog veleposlanstva tu nisu stale. U nedjelju, 27. veljače, preko Facebooka su poručili da nikakve invazije na Ukrajinu nema. Optužili su SAD da destabilizira BiH i priprema za nju scenarij sličan ukrajinskom te su dodali da Washington pokušava „genetski uništiti Ruse“. Ruske diplomate je silno razljutila objava na Instagramu veleposlanstva SAD u BiH gdje su citirani ruski dužnosnici koji su prije agresije na Ukrajinu tvrdili da napada neće biti i da Zapad širi lažnu propagandu kada na to upozorava. „Lagali su“, zaključak je poruke u kojoj su citirane obmanjujuće izjave osoba poput one šefa ruske diplomacije Sergeja Lavrova, Putinovog glasnogovornika Dimitrija Peskova i Anatolija Antonova, ruskog veleposlanika u Washingtonu. (Rusko veleposlanstvo uvrstilo je i bizarne optužbe da su SAD "natrpale Ukrajinu biolaboratorijima, koji su - vrlo moguće - korišteni za proučavanje metoda za uništavanje ruskog naroda na genetskoj razini“.).


Po svemu izrečenom, da se zaključiti da se sadašnji događaji iz Ukrajine ne bi smjeli preliti na BiH, no tko bilo što može jamčiti u ovim novim političkim i geostrateškim preslagivanjima.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!