Glas Hrvatske

15:19 / 14.02.2022.

Autor:

''Da odem na grob Franje Josipa pa da mu kažem…“

Ilistracija

Ilistracija

Foto: : / Pixabay

Ima jedna zanimljiva zgoda iz 1929. godine koju nam u svojoj knjizi Povijest Bosne donosi engleski povjesničar i pisac Noel Malcolm. Dakle, dogodilo se to nakon suspenzije parlamentarnog života i uvođenja šestosiječanjske diktature u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji, u svjetlu iznimno loših gospodarskih kretanja i još lošijeg ukupnog političkog ozračja u zemlji.

„Srpski svećenik iz Bosne Simo Begović, ugledni građanin kojeg je austro-ugarski sud u Banjoj Luci 1916. godine osudio na smrt, poveo je izaslanstvo seljaka s Pala u banovu rezidenciju u Sarajevu da se potuži na sve te promjene. On je zatražio od bana 4.000 dinara. 'Što će ti 4.000 dinara?' upitao ga je ban. 'Htio bih kupiti kartu za Beč', odgovorio mu je Begović, 'da odem na grob Franje Josipa pa da mu kažem: E, moj Franc, da sam znao u kakvoj će se kaši naći Bosna nakon tvoje smrti, ne bih bio ni prstom mrdnuo da te svrgnemo.“


Ako ćemo realno govoriti, gledajući na razdoblje od oslobađanja od vlasti Otomanskog Carstva, pa sve do danas, BiH je svoje najsređenije trenutke i najveći prosperitetni iskorak doživjela upravo pod vladavinom Austro-Ugarske Monarhije. Očito je toga bio svjestan i spomenuti Simo Begović. A još prije toga, sjećanje na ''dobra vremena'' ostalo je sačuvano u narodnoj izreci: ''Od Kulina bana i dobrijeh dana.'' A ti dani, ako je vjerovati izreci, bili su zaista davno - između 1180. i 1204. godine. Toliko o vremenu blagostanja na tlu BiH.


Početak 2022. godine donio je nastavak velikih političkih sukoba ne samo oko pojedinih nadležnosti i zakona, nego, preciznije govoreći i oko same budućnosti BiH. I u proteklom tjednu su u svim medijskim izviješćima dominirale teme o izmjeni Izbornog zakona BiH i najnovijim potezima parlamenta Republike Srpske.


Bez pomaka


Novi krug razgovora o izmjenama Izbornog zakona održan je 10. veljače uz sudjelovanje čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića, HDZ-a 1990. Ilije Cvitanovića, SDA Bakira Izetbegovića, Naroda i pravde Elmedina Konakovića i Saveza za bolju budućnost Fahrudina Radončića (kao i u Neumu), bez konkretnih pomaka i dogovora, ali uz najavu skorog održavanja novog susreta. Nakon sastanka se po prvi put mogla čuti i informacija da je moguća odgoda listopadskih izbora bude li izvjesno kako postoji spremnost i mogućnost za pronalazak rješenja.


Od ovog sastanaka koji su organizirali Elmedin Konaković i Fahrudin Radončić, a koji je trajao samo sat vremena, malo je tko očekivao značajniji pomak, što se na kraju pokazalo točnim. Ipak, vrata potencijalnom dogovoru nisu još potpuno zatvorena i neke male nade za nastavak razgovora tinjat će u sljedećih desetak dana. A sve bliži je i 19. veljače, dan kada će zasjedati Hrvatski narodni sabor BiH koji bi trebao donijeti hrvatski odgovor na pokušaj bošnjačke politike da eutanazira politička prava Hrvata skriven iza govora o građanskoj, a u realnosti unitarnoj državi.


Vlasti bosanskih Srba suočile su se s nizom kritika i upozorenja međunarodne zajednice nakon što je parlament u Banjoj Luci tog istog tog dana, 10. veljače, podupro Nacrt zakona o uspostavi Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća na entitetskoj razini (VSTV). Glasovima zastupnika iz političkih stranaka okupljenih oko SNSD-a, na čijem je čelu Milorad Dodik, parlament RS je tijesnom većinom, i uz protivljenje oporbe, podupro Nacrt zakona kojim je predviđena uspostava VSTV-a na entitetskoj razini.


Predsjedatelj Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) ministar vanjskih poslova Poljske Zbignjev Rau te glavna tajnica te organizacije Helga Maria Schmid posebnom su izjavom kritizirali odluke Narodne skupštine Republike Srpske te su jasno upozorili kako taj entitet ne može jednostrano od BiH kao države preuzeti ovlasti nad pravosuđem. Usvajanje Nacrta zakona o VSTV-u RS odmah su oštro kritizirali iz veleposlanstva SAD-a u Sarajevu navodeći kao se time „otvara prostor kriminalcima i procvatu korupcije“, a glasnogovornik Europske komisije Peter Stano u posebnoj je izjavi upozorio kako vlasti u Banjoj Luci sada ozbiljno krše ustav BiH i Daytonski sporazum.


''Visoki predstavnik i Upravni odbor PIC neće dopustiti da bilo koji akter ugrožava Daytonski sporazum'', stoji pak u izjavi Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, naravno bez potpisa Rusije. Iz Banje Luke na sve to odmahuju glavom, kažu da se ne radi o nikakvom secesionizmu, da se drže svih propisa i zakona te da je to vraćanje izvornom Daytonu. Političko Sarajevo zaziva međunarodnu intervenciju i nove sankcije i kao da tek sada postaje dijelom svjesno učinaka svoje pogubne unitarističke politike. Jer točne su ocjene i hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da Dodik nije jedini ili najveći problem BiH.


Nevesele brojke


No, još puno drugih problema opterećuje sve stanovnike u BiH.


Iseljavanje ljudi iz BiH, pa tako i Hrvata katolika uporno se nastavlja, a vlasti u toj zemlji gotovo da ne pokazuju nikakvo zanimanje za ovaj problem, upozorio je novi vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić. Podsjetio je na podatke koje su prikupili župnici i po kojima je u BiH neposredno nakon rata živjelo 424.000 katolika, a samo u razdoblju od 2003. do 2019. godine zemlja je ostala bez 100.000 katolika. Do početka pandemije u BiH je tako živjelo tek nešto više od 350 tisuća katolika, a njihovo iseljavanje se nastavilo, kazao je nadbiskup Vukšić 12. veljače u intervjuu za agenciju Fena.


I onda je naveo razloge s kojim bi se složila većina stanovnika ove zemlje: u BiH ima sve manje posla, na taj korak ljude potiče beznađe, korupcija i pravna nesigurnost. - To pogađa i ostalo stanovništvo svih vjera…nažalost, državnu vlast, slično kao i u zemljama u okruženju, to jedva da zanima. Prava sramota. - kazao je nadbiskup Vukšić.


Sve je to potvrdio i brojkama. Prema podacima kojima raspolaže Crkva, samo je Banjolučka biskupija ostala bez 45,71 posto vjernika odnosno njih 24 tisuće koji su ondje dočekali kraj rata. Iz Vrhbosanske nadbiskupije nakon rata je otišlo 70 tisuća vjernika, odnosno njih 32 posto u odnosu na broj iz 1996. godine.


Mostarska biskupija nakon rata je ostala bez više od 22 tisuće vjernika, odnosno njih 11 posto, a iz Trebinjske, koja je ionako imala mali broj vjernika, odselilo se oko 2700 vjernika, što je 13 posto u usporedbi sa stanjem na kraju rata. Nevesele brojke.


Svi problemi u BiH, pa tako i demografski, moraju se brže rješavati, a vjerske zajednice imaju suodgovornost za uspostavu i njegovanje dijaloga koji je pretpostavka za to, poručio je nadbiskup Vukšić. - Ekumenizam i dijalog koji se vrše kroz otvoreno i prijateljsko susretanje s drukčijima i različitima, sastavni je i neizostavan dio identiteta i poslanja Katoličke crkve. Čak i kad možda drugi to ne prihvaćaju. - istaknuo je u tom razgovoru novi vrhbosanski nadbiskup.


Vrijeme teče, a u BiH pomaka nema. No, ovo je iznimno važna godina u kojoj bi se neke stvari mogle razjasniti i time ukazati kakva budućnost čeka BiH. Tri naroda, tri kulture, tri različite politike, tri različite povijesti, dva entiteta i jedna država, duboke etničke podjele, tri različite vizije budućnosti države utopljene u more problema…


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!