Glas Hrvatske

12:37 / 21.07.2022.

Autor:

Crno na bijelo

Pravda

Pravda

Foto: Pixabay / -

Već smo rekli da vruće ljeto možda daje tek naslutiti kako bi uzavrela mogla biti politička jesen u BiH. Država utemeljena u Daytonu, država bez pune suverenosti, već u drugi izborni proces ulazi bez definiranih nekih od ključnih odredbi Izbornog zakona. I sama ta činjenica govori o kakvoj se državi i društvu radi. Ići u izborni proces bez mogućnosti njegove cjelovite provedbe te retroaktivno donositi propise ključne za suživot triju naroda od strane jednog državnog tijela, protudemokratska je i pravno neprihvatljiva mogućnost svugdje u demokratskom svijetu, izuzev u BiH.

Bošnjačke političke stranke su bile potpuno nezainteresirane za bilo kakav dogovor s hrvatskom stranom tijekom više od godinu i pol dana pregovora o izmjenama Izbornog zakona. Razlog je jasan: bez obzira radi li se o SDA, SDP-u, Narodu i pravdi, Stranci za bolju budućnost, Demokratskoj fronti… pozicija im je u načelu ista: velikobošnjački unitarizam zaodjenut u frazu o ''građanskoj državi''.


Zadnja crta obrane


Poslije višekratnog izbora apsolutno većinskim bošnjačkim glasovima hrvatskog člana Predsjedništva BiH, došla je na red i zadnja crta obrane konstitutivnosti hrvatskoga naroda u BiH - federalni Dom naroda, a preko njega i državni. Osvajanjem šest od 17 mjesta u federalnom Domu naroda, bošnjačka bi politika dokrajčila i zadnje ostatke konstitutivnosti Hrvata, ne samo u Federaciji nego i cijeloj BiH.


Nitko od istaknutih predstavnika bošnjačke politike u BiH se očito nije upitao kakve bi krajnje posljedice to moglo izazvati? Zar zaista bošnjačko političko vodstvo misli da bi se Hrvati u BiH s time pomirili? Da budu politički ''dekapitirani'' i da se do kraja pogazi Daytonski mirovni sporazum? Da postanu manjina kojom će upravljati drugi narod? Da će srpska strana gledati i čekati da se tako nešto dogodi i njima? Ili bi bošnjačka strana prihvatila da je Republika Srpska za njih izgubljeno područje, ali da će za to nadoknada biti preuzimanje cijele Federacije BiH. U stvarnosti to bi predstavljalo konačni raspad BiH.


Nakon propasti neumskih pregovora počelo se šuškati da bi hrvatska strana mogla i bojkotirati izbore. Na kraju, hrvatske stranke u BiH, velika većina njih okupljena u Hrvatski narodni sabor BiH, odustale su od te ideje. Nije laka odluka bojkotirati izbore. Puno je tu nepoznanica, ali bi taj bi potez sasvim sigurno poslao jasnu poruku da jedan od triju naroda više ne vidi načina ostvariti svoja zajamčena prava u kontaminiranom izbornom procesu. Osobnom mislim da bi međunarodni poklisari i činovnici tek tada počeli ozbiljno slušati i uvažavati hrvatsku stranu u BiH. Ako bi jedan narod bojkotirao izbore tad biste ipak morali obrazložiti svojim ''šefovima'', ali i dijelu svjetske javnosti, zašto je to tako. A u vašem međunarodnom radnom životopisu stajala bi natuknica da 2022. godine niste uspjeli organizirati izborni proces u zemlji u kojoj ste djelovali. Po tome nitko od njih ne bi želio ostati upamćen. Teško je vjerovati da bi se, uz takav bojkot, međunarodna zajednica složila s provedbom izbora.


Ostati u izbornoj utrci

Hrvatsko političko vodstvo u BiH odlučilo je ostati u izbornoj utrci u kojoj zna, ako ostane sadašnji status quo, da će doživjeti teški i možda dalekosežni poraz. Je li se nada polagala u pomoć Hrvatske? Bošnjačka politika i najveći dio medija su bez puno ustručavanja u zadnja dva mjeseca osobito likovali nad nemoći Republike Hrvatske da postigne bilo kakav pomak u korist realnog sagledavanja stvari i zaštiti temeljnih političkih prava Hrvata u BiH. Je li hrvatska strana imala neka obećanja od strane međunarodne zajednice? To ne znamo, ali uzdati se u skupinu činovnika koji nikada nisu igrali u vašu korist ne čini se mudrom odlukom. Je li se ipak zbivalo nešto značajno iza kulisa, nama nepoznato, što je potaknulo hrvatske političare u BiH da ostanu u izbornoj utrci?


Treba dodati da su se i iz redova hrvatskih političara u BiH, a i u Republici Hrvatskoj, u posljednjih nekoliko tjedana mogli čuti pozivi visokom predstavniku da intervenira i nametne izmjene Izbornog zakona.


''Preventivni medijski pritisak''


Početak ovoga tjedna donio je pomalo histerične natpise medija na bosanskom jeziku, koji su u čvrstoj sprezi s bošnjačkom politikom, da se u Uredu visokog predstavnika spremaju nametnuti izmjene Izbornog zakona i da će one ići u korist hrvatske strane u BiH. Pomalo, poput pozaspalih mornara koji se nalaze u dubokom i mirnom snu dok pred njihov brod nenadano izranja opasna stijena, počeli su istog trena žestoki napadi i upućene su strelice upozorenja na račun visokog predstavnika Christiana Schmidta.


Za nas koji živimo u BiH to je već dobro znan način tzv. ''preventivnog medijskog pritiska'' bošnjačke strane. Tijekom 19. srpnja potvrđeno je da se visoki predstavnik Christian Schmidt telefonski čuo s nekim od vodećih bošnjačkih političkih predstavnika, a sarajevski mediji su izvijestili da će ipak proći neko vrijeme dok se ne sazna što točno namjerava učiniti visoki predstavnik. Ipak, u javnost je već ''procurila'' informacija da se i u tim razgovorima najviše spominjalo i razgovaralo o izboru izaslanika za Dom naroda Federacije BiH. Dakle, razgovara se o ključnom pitanju Izbornog zakona za koji je bošnjačka strana mislila da je već riješeno, odnosno da će o njemu odlučivati Središnje izborno povjerenstvo, koje drže u svojim rukama. I to je izazvalo lavinu reakcija i otvorenih napada bošnjačke strane prema Uredu visokog predstavnika koja je posebno potencirala da oko tih promjena nema suglasnosti među članicama Vijeća za provedbu mira te je spominjala mogućnost reduciranja ovlasti Doma naroda.


Podsjetimo, Ustavni sud je rekao da Dom naroda ne predstavlja teritorijalne jedinice (županije) već konstitutivne narode te je izbrisao odredbu da se iz svake županije bira bar jedan izaslanik za federalni Dom naroda. Od 2016. do danas novi članci nisu doneseni, odnosno nisu usuglašeni između hrvatske i bošnjačke strane. Upravo brisanjem tih članaka provedba izbornih rezultata je postala neprovediva.


''Bako, puši…''


No, što će na kraju biti od svega toga ostaje tek da se vidi. U BiH je sve moguće - i kopernikanski zaokreti, i ignoriranje rečenoga, i nakaradni kompromisi… I sve, i ništa!


Ipak, čini se da je sve izvjesnije da će visoki predstavnik nametnuti određene izmjene Izbornog zakona, ali o njihovom sadržaju i učincima moći ćemo raspravljati tek kad sve bude poznato. Dakle, kad sve bude crno na bijelo – stavljeno na papir. Tad ćemo znati je li se išlo u zaštitu ustavnosti, zakonitosti i pravde ili se podleglo hajci bošnjačke politike koja vodi disoluciji BiH, puno jače i brže od Dodikova secesionizma.


A do tada bi se sve ono što se zbiva na političko-medijskoj sceni u BiH moglo sažeti jednom rečenicom našeg velemajstora pisane riječi Ivana Aralice: ''Svaka baka ispod svog lonca vatru loži i, da plamen bude veći, u vatru puše.''

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!