(Foto: Facebook/ snimka zaslona) (Foto: Facebook/ snimka zaslona)

Folkloru se čovjek mora dati iz duše, igrati iz srca i predati mu se iz ljubavi. Folklor spaja, raduje i povezuje - a to znaju organizatori i polaznici matičine Škole hrvatskog folklora koja već 26 godina nastoji očuvati identitet i hrvatsku tradicijsku kulturu među hrvatskim amaterskim kulturno-umjetničkim zajednicama diljem svijeta, hrvatskim manjinskim zajednicama te Hrvatima u Bosni i Hercegovini.

- Njezina vrlo značajna uloga je u povezivanju. Znači mi na toj školi povezujemo i uključujemo razne hrvatsko-kulturno umjetničke udruge iz cijeloga svijeta koje čine zajedno jedan snažan hrvatski-kulturni krug i sa svojim kontaktima oni produbljuju novu suradnju i rađaju se novi projekti na temelju i škole folklora ili nekih njihovih dogovora tako da ona ima zaista kompleksnu ulogu u očuvanju hrvatskog identiteta – kazala je rukovoditeljica Odjela za kulturu Hrvatske matice iseljenika, Snježana Jurišić.

Očuvanju hrvatskog identiteta i promicanju tradicijske kulture ta Škola pridonosi još od 1963. godine, ističe programski voditelj Škole hrvatskog folklora Andrija Ivančan. Školu je osnovao ugledni hrvatski etnokoreolog dr. Ivan Ivančan.

Sadržajno bogat, program koji se održava uz mentorstvo eminentnih folklornih stručnjaka, glavni je kriterij za stjecanje statusa umjetničkog i stručnog voditelja folklora.

- Škola se održava dva vikenda za redom, od 30. i 31. siječnja i 6. i 7. veljače i traje cijele te dane. I naravno, kao i standardna škola pokriva tri sekcije. To su ples, kojeg vodi Andrija ivančan i programski voditelj škole, zatim sekcija tambure kojega vodi naš poznati Tibor Bun iz Varaždina i sekcija tradicijska glazbala, kojega vodi Vjekoslav Martinić, šaptač glazbalima iz Garešnice. Osim njih tu je naravno i gost na tamburaškoj sekciji, naš maestro Siniša Leopold, koji je jedan i od osnivača koncepta dijela za tambure na Školi hrvatskog folklora – dodala je Jurišić.

Važan je i stručni i obrazovni aspekt matičine Škole folklora. Programski voditelj ove škole smatra kako bi folklor trebao biti dio hrvatskog obrazovnog sustava.

- Nije dovoljno da stručno obrađivanje pojedinih tema u nastavnom planu i programu kao što je hrvatski folkor ne budu obvezno zastupljene. Kod nas je to ostavljeno na osoban odabir profesora ili učitelja i to bi svakako trebalo promijeniti. Potrebno je uvrstiti folklor u hrvatski obrazovni sustav – istaknuo je programski voditelj matičine Škole hrvatskog folklora, Andrija Ivančan.

Pandemija koronavirusa mnoge djelatnosti usporila je ili preusmjerila na nove, virtualne načine rada. Tako će polaznici iz Brazila, ove godine, prvi put sudjelovati na matičinoj Školi, a plesne korake i hrvatske tradicijske pjesme - učiti u svome domu u Sao Paulu.

- Ova online, virutualna škola omogućuje možda nekim društvima kojima je problem doći na tradicionalnu zbog daljine, financijskih sredstava, nemogućnosti dobivanja slobodnih dana. Naravno standardno, iz Argentine, Australije, Kanade, Norveške. Tako da evo neke zemlje, koje nisu standardno zastupljene na Školi hrvatskog folklora, ova virtualna škola i program im to omogućuje što je nama naravno drago – dodaje Jurišić.

Bez obzira na kojim se kontinentima nalazili - Hrvati diljem svijeta uvijek se, punoga srca, rado vraćaju Školi - jer - folklor je ono što ih spaja.

Šarenilo boja, tonova, glazbala, stihova, plesnih koraka, nasmijanih lica, hrvatski folklor jedan je od najvažnijih identitetskih poveznica hrvatskih iseljenika s domovinom - kojega će i dalje čuvati, promicati i raznositi diljem svijeta Škola hrvatskog folklora.