Vladimir Varićak (Foto. HAZU) Vladimir Varićak (Foto. HAZU)

Knjiga koju su uredili prof. dr. sc. Snježana Paušek-Baždar i akademik Ksenofont Ilakovac pruža uvid u život i djelo jednog od najvećih hrvatskih matematičara. Doprinos Vladimira Varićaka razvitku matematike i fizike u Hrvatskoj nezaobilazan je, kao što je nezaobilazan i trajan i njegov doprinos europskoj i svjetskoj znanstvenoj baštini.

Bio je drugi doktorand matematike na modernom Sveučilištu u Zagrebu, a uskoro je naslijedio svoga mentora, Čeha Karela Zahradnika na katedri matematike, gdje je predavao više kolegija sve do kraja života. Educirao je brojne generacije hrvatskih matematičara i fizičara, kasnije akademika i istaknutih stručnjaka u svijetu, od kojih je najpoznatiji Vilim Feller s Princetona u Sjedinjenim Državama.

Svjetski ugled Varićak je stekao doprinosom interpretaciji neeuklidske geometrije Lobačevskoga, a nakon Einsteinove objave specijalne teorije relativnosti (1905.) upozorio je da se ona može interpretirati hiperboličkom geometrijom odnosno neeuklidskom geometrijom Lobačevskoga. Većinu formula te teorije moglo se pojednostavniti, protumačiti i dokazati pomoću geometrije Lobačevskoga. O tome se Varićak u razdoblju od 1909. do 1913. godine dopisivao s Albertom Einsteinom. Preslike tih pisama objavljene su u knjizi "Vladimir Varićak [1865.-1942.] u hrvatskoj i svjetskoj znanosti", a dan je i prijevod šest Einsteinovih pisama s njemačkog na hrvatski jezik.

Neeuklidska geometrija (Foto: commons.wikimedia.org)

Varićak je objavljivao u inozemnim časopisima, uglavnom s njemačkoga govornog područja. Njegove se ideje citiraju sve do danas, a njegova knjiga o teoriji relativnosti u trodimenzionalnom prostoru Lobačevskog iz 1924. prevedena je s njemačkog na engleski jezik i objavljena 2007. godine.

Osim što je svojim znanstvenim doprinosom ostavio trag u hrvatskoj i svjetskoj znanosti, Vladimir Varićak bio je jedan od prvih u Hrvatskoj koji su upozorili na važnost i značenje znanstvenog opusa Ruđera Boškovića u razvitku svjetske znanosti te na Boškovićevu znanstvenu i privatnu korespondenciju koja je sačuvana uglavnom u europskim i američkim državnim i privatnim arhivima.

Uvodnu riječ na predstavljanju knjige dat će predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić, a o knjizi će govoriti akademik Andrej Dujella, tajnik Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, akademik Ksenofont Ilakovac i prof. dr. sc. Snježana Paušek-Baždar. Predstavljanje će se održati u utorak, 17. travnja u 12:30 sati.