(Foto: screenshot/naslovnica) (Foto: screenshot/naslovnica)

U zborniku je objavljeno dvanaest radova o Matičinu udjelu u oblikovanju hrvatske kulture, posebice u području književnosti, jezikoslovlja, povijesti, filozofije, glazbe i prijevodne literature.

Nekoliko izlaganja na skupu njihovi autori nisu uspjeli pravodobno prirediti za objavljivanje, zbog čega su neka područja odnosno razdoblja nakladničke djelatnosti Matice hrvatske ostala izvan ovoga pregleda.

Nakladništvo predstavlja najvažniji i najprepoznatljiviji segment cjelokupna dosadašnjeg rada Matice hrvatske. Pokrenuto u teškim prilikama ilirskoga pokreta sa svrhom kultiviranja “domorodnoga duha” i “obrazovanja hrvatskoga naroda u najširem smislu, sredstvom korisnih knjiga”, Matičino je nakladništvo, naglašava Damjanović, narodu podarilo više od 8000 naslova knjižnih, periodičkih i diskografskih izdanja objavljenih u Zagrebu, a zahvaljujući Matičinim ograncima i diljem Hrvatske te u inozemstvu.

(Foto: Pixabay)

Izlagači su obradili središnje tematske, disciplinarne i problematske sastavnice povijesti toga nakladništva za koje se, tvrdi Damjanović, bez pretjerivanja može reći da predstavlja “svijetlu stranu povijesti hrvatske kulture”.

O povijesti Matičina nakladništva pišu Stjepan Damjanović, Stipe Botica, Ivo Pranjković, Josip Lisac, Lahorka Plejić Poje, Suzana Coha, Željko Holjevac, Stipe Kutleša, Jure Vujić, Stanislav Tuksar, Bojan Marotti te Damir Barbarić.

Tekstovi tematski obrađuju rukopisne zbirke usmene književnosti, publikacije s područja jezikoslovlja i jezikoslovno nakladništvo, ulogu Matice hrvatske u stvaranju književnoga kanona, matičinu ulogu u hrvatskoj kulturi u 19. stoljeću, Matičino nakladništvo i hrvatsku povijest, izdavaštvo filozofskih tekstova, ulogu i doprinos u razvoju hrvatske politološke misli, opseg, karakter i značenje na području glazbe, prijevode grčkih i rimskih pisaca te ulogu Matice hrvatske u “sukobu starih i mladih”.