(Foto: Mirjana Žugec Pavičić/Glas Hrvatske) (Foto: Mirjana Žugec Pavičić/Glas Hrvatske)

U Svetvinčentu (Savičenti) i okolici u kojoj je prije tridesetak godina bilo 600 do tisuću goveda i pet tisuća ovaca, danas ima dva ili tri stočara i nešto ovaca. Problem je zakup zemlje koja je na malim parcelama - mladi bi željeli povećati hektare obradive zemlje i pašnjaka, zakup zemljišta od države na 5 godina ih ne zadovoljava, željeli bi biti poznati po ekološkoj osviještenoj proizvodnji – od eko naljepnica za boce i ambalaže do zbrinjavanja ostataka od proizvodnje kojima bi se mogle hraniti svinje. U Hrvatskoj nije problem uzgajati ječam, no proizvođači iz Savičente u potrazi su za eko-sladoranom. I kod drugih četrdesetak individualnih proizvođača piva u našoj zemlji postoji potreba za sladoranom, no dok se prva ne otvori, slad će se nabavljati uglavnom u Sloveniji. 

(Foto: Mirjana Žugec Pavičić/Glas Hrvatske)

Prvo hrvatsko eko-pivo  napravljeno je od sirovina u čijem se uzgoju ne upotrebljavaju pesticidi, herbicidi i mineralna gnojiva te ga zbog toga krasi eko-markica. Etiketa na kojoj je mlada istarska djevojka u škornjama (čizmama) rad je ilustratora Nadana Rojnića, Hrvata iz Pule koji živi i radi u Ženevi.

"Kampanjola" se toči u kvalitetne debele čaše, ima zapreminu od 0.33 l, proizvodi se crna te se hladi na 10 do 12 stupnjeva. Dobro joj je dati malo zraka i ostaviti je na trenutak u čaši. Svojstva joj se najbolje ističu serviranoj na temperaturi od 6 do 7 stupnjeva. 

(Foto: Mirjana Žugec Pavičić/Glas Hrvatske)

Prvo hrvatsko eko-pivo predstavljeno je u rujnu prošle godine na zagrebačkoj manifestaciji "Kupujmo hrvatsko". Moguće ga je nabaviti u prodavaonicama eko-proizvoda, u lokalnim istarskim oštarijama (gostionicama), na sajmovima i manifestacijama poput srednjovjekovnoga sajma u Savičenti ili u birani (pivovari) u kojoj se proizvodi. Tamo je na mjestu proizvodnje moguće vidjeti postupke kuhanja i fermentiranja te kušati i razgovarati s mladima koji su osmislili taj jedinstveni hrvatski eko-proizvod.