Foto: Snimka zaslona Foto: Snimka zaslona

Inicijatorica i urednica ove knjige je dr. Zorka Kinda-Berlaković, profesorica za hrvatski i gradišćanskohrvatski jezik na Pedagoškoj visokoj školi Gradišće, koja je u studenom 2019. godine u suradnji s ranije spomenutim društvima i s Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu organizirala međunarodni simpozij u povodu 100. obljetnice objavljivanja Slovnice hervatskoga jezika (1919.) Mate Meršića Miloradića. Ova gramatika je važan miljokaz u razvitku gradišćanskohrvatskoga književnoga jezika te ukazuje i na važan aspekt u samopotvrđivanju gradišćanskih Hrvata, koji se već stoljećima bore za svoj jezični i kulturni identitet u nekadašnjoj Zapadnoj Ugarskoj — danas u Gradišću i pograničnim dijelovima Mađarske i Slovačke — ali i u Beču.

Simpozij je pratio velik broj ljudi. Predavači — profesori i znanstvenici iz Austrije, Hrvatske i Mađarske informirali su stručno zainteresiranu publiku o najnovijim spoznajama u  istraživanjima o povijesti i razvitku hrvatskoga jezika u Gradišću. U raspravama se više puta čula želja za posebnom publikacijom na ovu temu te je ovaj zbornik rezultat toga.

Knjiga sadrži pet znanstvenih članaka od kojih se četiri izravno bave Miloradićevom gramatikom i jezičnom problematikom u gradišćanskih Hrvata. Jedan članak se bavi jezičnom problematikom u Mađarskoj.

U prvom prilogu dr. Sanja Vulić predstavlja SLOVNICU  iz 1919.gdje posebnu pažnju posvećuje meta jeziku i strukturi djela. Dr. Nikola Benčić se bavi jezičnim pitanjem među gradišćanskim Hrvatima do vremena Miloradićeve SLOVNICE i stavlja je u širok kulturni i povijesni okvir. Dr. Zorka Kinda-Berlaković istražuje razvoj jezika u Miloradićevom djelu u odnosu na dvije prethodne gradišćanskohrvatske jezične početnice (Glavanić 1860. i Naković 1877.), o kojima još nije postojala posebna lingvistička studija. Dr. Šandor Horvat raspravlja u svojem prinosu jezičnoj problematici na mađarskoj strani gradišćanskih Hrvata i daje uvid u hrvatsko podučavanje u osnovnim školama u Mađarskoj od 1921. do 1945. Dr. Ivo Sučić zaokružuje jezičnu temu svojom raspravom o pokušajima normiranja jezika u 20. stoljeću i predstavljanjem GRAMATIKE GRADIŠĆANSKOHRVATSKOGA JEZIKA.