(Foto: screenshot/YouTube) (Foto: screenshot/YouTube)

Mirovinska reforma započela je 1. siječnja. Cilj joj je sustav učiniti održivim, a mirovine primjerenim.

Cjelovita mirovinska reforma obuhvaća šest zakona: Zakon o mirovinskom osiguranju, Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, Zakon o obveznim mirovinskim fondovima, Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima te Zakon o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.

Neka od pitanja na koja odgovara novi internetski portal posvećen cjelovitoj mirovinskoj reformi: Kako saznati kolika će biti mirovina? S koliko godina se odlazi u starosnu mirovinu? Tko će sve morati raditi do 67 godine? Tko će sve moći raditi i primati punu mirovinu? Što će mirovinska reforma donijeti sadašnjim umirovljenicima? Što će mirovinska reforma donijeti umirovljenicima koji primaju najnižu mirovinu? Što će mirovinska reforma donijeti mlađim generacijama, onima koji su sada u 20-im ili 30-im godinama? Tko može ići u prijevremenu starosnu mirovinu? Što je Mirovinsko osiguravajuće društvo?

Cjelovita mirovinska reforma slikovito je na web portalu objašnjena "Pričom o Ani i Mariji".

(Foto: screenshot/YouTube)


Ana i Marija profesorice su u srednjoj školi gdje predaju isti predmet. Ana je rođena 1961. godine, a Marija 1962. godine i obje imaju jednak broj godina staža i istu plaću.

Kada Marija ode u mirovinu, prema važećem zakonu, imat će manju mirovinu od Ane. Kako je to moguće?

Ana pripada generaciji umirovljenika rođenih između 1952. i 1961. godine koji su, po zakonu iz 2002. godine, mogli birati hoće li ući u drugi stup ili ostati samo u prvom. Odlaskom u mirovinu Ana može odlučiti želi li primati mirovinu iz prvog i drugog stupa, ili ako je to za nju povoljnije, može prebaciti sredstva iz drugoga stupa u prvi uz dodatak od 27% kako joj mirovina ne bi bila manja od mirovine sadašnjih umirovljenika.

Dodatak 27% uveden je 2007. godine kako bi se ublažile razlike u visini mirovina umirovljenika različitih generacija, onih koji su ostvarili mirovinu do 1998. godine, onih rođenih prije 1952. godine i onih rođenih između 1952. i 1961. godine.

Marija, kao i oni mlađi od nje, morala je po sili zakona 2002. godine ući u drugi mirovinski stup i nema zakonsku mogućnost, poput Ane, birati koju će mirovinu primati.

Marija, prema važećem zakonu, mirovinu će primati iz prvog i drugog stupa. Njezina će mirovina zato biti oko 400 kuna manja od Anine. To nije pravedno, moramo to ispraviti.

Kako je do toga došlo? Nije Marijinom krivnjom.

Ona, kao i svi rođeni između 1962. i otprilike 1980. godine, nisu uspjeli dovoljno uštedjeti u drugom stupu.

Dva su glavna razloga:

1. kratko razdoblje uplaćivanja u drugi stup
2. izdvajanja za drugi stup nisu rasla kako je to 2002. bilo osmišljeno.

Zbog toga će Marija i svi oni imati oko 16% nižu mirovinu.

Za to imamo rješenje! Omogućit ćemo i Mariji i Ani pravo izbora mirovine!

To znači da Marija i Ana prilikom odlaska u mirovinu mogu birati:

mirovinu samo iz prvog stupa s dodatkom od 27% uz prebacivanje sredstava iz drugog u prvi stup ili
mirovinu iz prvog i drugog stupa, i to s dodatkom od 27% za mirovinski staž ostvaren u prvom stupu do 31. prosinca 2001. i dodatkom od 20,25% za mirovinski staž ostvaren od uvođenja drugog stupa, tj. od 1. siječnja 2002. do umirovljenja. 

Mariji i Ani dajemo jednako pravo izbora, obje će imati pravo na dodatak i moći birati povoljniju mirovinu.

Cjelovita mirovinska reforma

Cjelovita mirovinska reforma

4:48