(Foto: screenshot/Matis.hr) (Foto: screenshot/Matis.hr)

Projekt se odvijao pod nazivom "Terensko istraživanje običaja, napjeva i plesova u selu Gornja Lastva i drugim naseljima tivatskog i kotorskog zaljeva u Boki kotorskoj", a vodila ga je prof. dr. sc. Milana Černalić u razdoblju od 2009. do  2012. godine. 

Etnografska građa prikupljena je početkom desetljeća na desetak bokeljskih lokaliteta: Gornja Lastva, Donja Lastva, Tivat, Perast, Mrčevac, Bogdašići, Muo, Kavač, Prčanj, Donji Stoliv, Gornji Stoliv, Dobrota i Lepetane. Usredotočivši se na obradu zatečene bogate etnografske građe autori donose inovativnu interpretaciju dviju tematskih odrednica - migracija i svadbenih običaja, opisujući njihove odraze na suvremene markere identiteta Hrvata u Boki kotorskoj.

Interdisciplinarna knjiga koja se temelji na intervjuima s nizom Hrvata Bokelja prikazuje koliko su višekratne promjene državnih granica utjecale na iseljavanje (katoličkog stanovništva, uglavnom Hrvata) i useljavanje (pretežno pravoslavnog stanovništva) u Boki kotorskoj od kraja 19. do početka 21. stoljeća. Boka kotorska bila je posljednjih sto godina u sastavu čak osam država. Te promjene bile su pokretač migracija i transformacija identiteta. Iseljavali su mlađi muškarci tražeći dodatne izvore prihoda od obližnjih mjesta europskoga susjedstva do transkontinentalnih destinacija Amerike i Australije. Usto, zabilježene su i snažne unutarnje migracije selo-grad između dvaju svjetskih ratova te osobito tijekom procesa urbanizacije od 1950-ih i 1960-ih godina naovamo. Popisi stanovništva na tome geografskome prostoru, primjerice, pokazuju da se udio hrvatskog stanovništva u Boki kotorskoj od 1910. s 50,3 posto drastično smanjio na samo 6,3 posto do 2011. godine.

Srebrne i bakrene zavjetne pločice darovane kao znak zahvalnosti Gospi od Škrpjela (Foto: Kristina Ivandić/Glas Hrvatske)

Građa knjige, koja ukupno opseže 184 stranice, podijeljena je prema dvjema spomenutim tematskim odrednicama. Prva, koju potpisuje M. Rajković-Iveta, podnaslovljena je "Boka kotorska: granice, migracije i identiteti", a druga - koju potpisuje M. Dronjić - "Predsvadbeni i svadbeni običaji hrvatskog stanovništva na tivatskom području". Uvodni dio knjige donosi pregled kulturne baštine hrvatskog stanovništva u Boki kotorskoj s naglaskom na dosadašnja etnološka istraživanja na koja upozorava voditeljica projekta Černalić, dok Marija Božinović Mihaliček opisuje domaćina predmetnog  terenskog istraživačkog projekta Kulturno zavičajno udruženje "Napredak", dokazanog čuvara baštine i kulturne tradicije Gornje Lastve.

Knjigu krasi obilje autentičnih fotografija, koje prate živopisne iskaze radoznalih kazivača svadbenih i inih običaja.

Hrvate u Boki kotorskoj, kaže etnologinja Rajković Iveta, karakterizira jaka povezanost s Katoličkom crkvom koja je tijekom prošlih stoljeća bila bitan kohezijski faktor hrvatskog stanovništva, s posebice velikom ulogom u očuvanju i njegovanju njihova etno-nacionalnoga i kulturnoga identiteta. Institucionalno pripadaju Kotorskoj biskupiji.  Čitajući knjigu saznajemo od kazivača, a što potvrđuju i istraživači, osim katoličanstva, očuvanju i jačanju hrvatskoga identiteta pridonijela su druženja, primjerice u sklopu Bokeljske mornarice, Kulturno-zavičajnog udruženja "Napredak" iz Gornje Lastve, Hrvatskoga građanskog društva i manifestacija temeljenih na raznim običajima poput onih u Perastu: Mađ, Fašinada, Gađanje kokota, Mihaliček… Autorski dvojac je pratio i opise običaja u tamošnjim hrvatskim medijima kao što su Radio DUX i mjesečnik Hrvatski glasnik.

Hrvatska manjina u Crnoj Gori, danas ima svoju političku stanku, a to je Hrvatska građanska inicijativa i od 2013. godine zastupnika u državnome parlamentu. Važni markeri identiteta Hrvata Bokelja koji se koriste u suvremenom, uglavnom scenskom kontekstu, za iskazivanje hrvatskoga identiteta su tradicijska ženska i muška nošnja. U ženskoj nošnji vidljivi su mediteranski, zapadnoeuropski i orijentalni elementi, pojašnjava Marijeta Rajković Iveta. Muškarci su modificirali svoju tradicijsku odjeću i za svečane prigode odijevaju odoru Bokeljske mornarice. S područja Boke, ističu kazivači, najutjecajnija je bila bratovština pomoraca, a odigrala je veliku ulogu u očuvanju autohtonih prava stanovnika toga kraja. Jednim od najvažnijih markera hrvatskog stanovništva u Crnoj Gori smatra se upravo Bokeljska mornarica, kojoj treba zahvaliti na očuvanju starih tradicija.

Naslovnicu krasi fotografija svadbe u Gornjoj Lastvi iz godine1929. Nedvojbeno, riječ je o inovativnoj knjizi čija pojava doprinosi očuvanju nematerijalne baštine Hrvata u Boki kotorskoj.

Knjiga je predstavljena u srijedu, 15. svibnja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. 

(Ivana Rora)