Slastica koja simbolizira vrijeme poklada (Foto: Kristina Ivandić/Glas Hrvatske) Slastica koja simbolizira vrijeme poklada (Foto: Kristina Ivandić/Glas Hrvatske)

U Slavoniji i Baranji zovu je krofna, u Zagorju, primorskoj Hrvatskoj i Međimurju krafna, dok je službeni naziv za ovaj slatki kolač od dizanog tijesta – pokladnica, jer se najčešće priprema za vrijeme poklada. U naš se narod naziv krafna ili krofna, preselio iz njemačkoga jezika jer je taj prženi kolač austro-ugarska ostavština.

Bečani smatraju da je krafnu izumila bečka slastičarka Cäcilie Krapf, a druga legenda kaže da je nesretno zaljubljena kuharica tijesto pripremljeno za pečenje umjesto u pećnicu zabunom ubacila u vruću masnoću te tako slučajno izumila krafne.

Bez obzira na njezino podrijetlo, za dobru krafnu treba imati i neke slastičarske vještine. Uz prave omjere brašna, jaja, mlijeka, potrebno je dodati i nekoliko tajnih začina te postići da kvasac učini svoje i daje tijestu potrebnu veličinu. Nakon dizanja, krafne se prže u ulju s obje strane i na kraju pune marmeladom od marelica. Za još slađi dojam, krafne se ukrašavaju šećerom u prahu.

A krafne nastale prema receptu starom više od 60 godina, pripremali smo i u Kristinkinoj kušaonici.

Kristinkina kušaonica: Princeze među krafnama

Kristinkina kušaonica: Princeze među krafnama

4:36