foto: Matis/Pixabay foto: Matis/Pixabay

Novi broj izašao je u aktualnom trenutku pandemije koja utječe i na raspored Matičinih tradicionalnih ljetnih aktivnosti, kao i ritam godišnjih odmora iseljenika u Lijepoj Našoj. Građa je ilustrirana sa stotinjak  autentičnih foto-zapisa iz iseljeničkih zajednica i radnih okolina naših ljudi u inozemnim sveučilišnim centrima.  Svezak je fokusiran, uz vijesti iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH i izborne rezultate za 10. saziv Sabora RH, na prirodne i kulturno-povijesne znamenitosti te suvremene društveno-gospodarske značajke otočića Krapnja, smještenoga u šibenskom akvatoriju. Opisana je i nesvakidašnja veza torontskih Krapnjana sa vrijednostima njihova rodnog kraja. Ta je otočna sredina, inače, prepoznatljiva po spužvarstvu, pa su opisane sve tajne tog tradicionalnog ribarskog zanata vezanog za izron morskih spužvi, ali i turistički potencijal te drevne vještine.

Svaki prilog časopisa Matica ima i sažetak na engleskom jeziku. Urednica časopisa je Ljerka Galic, a nakladnik mu je Hrvatska matica iseljenika. Časopis je u 69 godištu kontinuiranog izlaženja. Sadrži priloge kolumnista: Šimun Šito Ćorić, Darko Mihelj, Marin Knezović, Vesna Kukavica, Davor Schopf, Nino Sorić i Sanja Vulić.

Humanitarne akcije i filantropija američkih Hrvata zorno se može pratiti u vrijednoj donaciji ACAP-a Petrovoj bolnici u Zagrebu. Potresom ranjenom glavnome gradu svih Hrvata značajnom donacijom odazvali su se iz europskoga susjedstva i gradišćanski Hrvati i to za popravak centralne Dječje bolnice u Klaićevoj ulici. Glavni inicijator bečke humanitarne akcije potresom razorenom Zagrebu bio je, uz ostale, glavni urednik čitanih gradišćanskih Hrvatskih novina Petar Tyran. Iz bogate djelatnosti hrvatskih katoličkih misija i župa, uz opis postignuća američkog Sustava hrvatskih katoličkih izvandomovinskih škola, nova "Matica" donosi reportažu o svečanostima koje su ovoga ljeta posvećene proslavi 50. obljetnice proglašenja svetim Nikole Tavelića iz pera poznate katoličke publicistkinje Marije Belošević.

Časopis donosi sve aktivnosti vezane uz njemačko preuzimanje predsjedanja Vijećem Europske unije od Hrvatske, koja je predsjedala Unijinim ministarskim vijećem u prvoj polovici ove godine do 1. srpnja 2020.  

Teme iz jezikoslovne kroatistike u srpanjskoj "Matici" 

Interes Y naraštaja za hrvatski jezik i današnji status hrvatskoga jezika među našim višejezičnim iseljeništvom s pet kontinenta i postignuća jezikoslovne kroatistike u anglofonim, germanofonim i hispanofonim sredinama svijeta moguće je iščitavati u  srpanjskome svesku časopisa Matica u četiri opsežna priloga.

Prvi je intervju s kroatisticom dr. sc. Marijom Bošnjak, koja u razgovoru s Ladom Kanajet Šimić razotkriva tajne uspjeha Matičina Hrvatskog internetskog tečaja HiT- 1, pokrenutog prije desetak godina, točnije 2011. Virtualna učionica e-lektora odnosno e-lektorice hrvatskoga jezika, saznajemo iz intervjua, povezuje ljude iz 48 zemalja od Sjeverne i Južne Amerike, Europe, Afrike, Australije do Novoga Zelanda koji uče hrvatski jezik s nastavnikom putem interneta. To se desetljetno online iskustvo u uvjetima planetarne karantene radi pandemije koronavirusa pokazalo višestruko korisnim tekućeg ljeta kada Hrvatska matica iseljenika većinu svojih jezičnih, kulturnih, folklornih i nakladničkih programa provodi u virtualnim susretištima Y naraštaja.  Drugi je fascinantan intervju s lektorom hrvatskoga jezika na Kijevskome sveučilištu Robertom Bebekom, koji progovara o postignućima mreže hrvatskih lektorata na dvadesetak inozemnih sveučilišta gdje su njegove kolege lektori, zahvaljujući Ministarstvu znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske te vlastitoj kreativnosti, vješto prihvatili metodiku online nastave hrvatskoga jezika i kulture u inojezičnome okružju zbog globalne zdravstvene krize.

Matičina e-učionica hrvatskoga jezika (foto: snimka zaslona/Matis)

Matičin stalni suradnik iz Hrvatske kulturne zajednice iz Wiesbadena Ivica Košak piše o Požežaninu znamenitom slavisti Josipu Matešiću (4. IX. 1927. – 25. III. 2020.), koji je - uz plodan polustoljetni pedagoški rad na Sveučilištu u Mannheimu - objavio više od 200 znanstvenih radova iz raznih područja, od akcentologije do rusko-hrvatskih i njemačko-hrvatskih književnih veza i frazeologije slavenskih jezikā. U europskome jezikoslovlju značajno mjesto imaju Matešićevi hrvatsko-njemački frazeološki rječnici. Posvetu našemu slavnome filologu iz Engleske, prigodom 95. obljetnice rođenja Riječaninu s polustoljetnom francuskom i britanskom adresom Branku Franoliću, koji je zadužio znanost – osobito jezikoslovnu kroatistiku u frankofonom i anglofonom svijetu te našu bibliografiju u inozemstvu, napisao je dr. sc. Vice Šunjić s zadarskoga Filozofskog fakulteta.  Doktor Šunjić ističe kako je srećom u prvom desetljeću 21. stoljeća objavljena Franolićeva sociolingvistička sintetska knjiga „A Historical Outline of Literary Croatian/The Glagolitic Heritage of Croatian Culture“ (Erasmus Publisher; London: Croatian Students and Young Professionals Network, 2008.), koja nudi inozemnom čitatelju sveobuhvatan pregled svih ranijih izdanja,  gotovo dva stoljeća filoloških istraživanja, sa svim političkim i društvenim smjernicama koje su dovele do standardizacije hrvatskoga književnog jezika. Slijedi nekrolog iz pera najplodnijeg živućeg hrvatskog jezikoslovca s polustoljetnom kanadskom adresom Vinka Grubišića, koji kao suvremenik i autentični suradnik opisuje zasluge netom preminulog misionara, nakladnika i pisca fra Ljube Krasića vezane uz aktivnosti Sustava hrvatskih izvandomovinskih škola SAD-a i Kanade, u kojima i danas hrvatski jezik, povijest i kulturu uče mnogobrojna djeca hrvatskih korijena rođena u metropolitanskim područjima od Louisiane do Aljaske, od Toronta do Vancouvera. Ne izostaje niti opis prebogate Krasićeve arhivističke i knjižne djelatnosti trajno dostupan u riznici Hrvatskog etničkog instituta u Chicagu.

Muzikološka građa srpanjske "Matice"

Novi broj donosi napis o prvoj hrvatskoj pjesmarici otkrivenoj na otočiću Krapnju zahvaljujući maestru Demoviću do zvjezdane slave najmlađih europskih opernih diva iz Hrvatske. Naime, uspjesi i karijere pojedinih hrvatskih skladatelja u inozemstvu sustavno se objavljuju u časopisu Matica iz pera Davora Schopfa, koji u srpanjskome svesku opisuje život i djelo skladatelja, dirigenta, pedagoga i glazbenog pisca Fedora Kabalina iz Amerike,  koji je rođen 12. srpnja 1920. u Zagrebu, gdje je studirao na Muzičkoj akademiji, dok je Studij dirigiranja diplomirao na Visokoj glazbenoj školi u Beču 1944. Dirigentsku karijeru počeo je 1947. u Čileu gdje mu je živio ujak. U Santiagu je vodio Hrvatsko pjevačko društvo „Jadran“, surađujući uspješno s čileanskim zborovima i orkestrima. Od 1950. idućih šest i pol desetljeća do kraja života djeluje u Sjedinjenim Američkim Državama, Pittsburghu, Detroitu i New  Yorku, gdje umire godine 2016. Kada je u pitanju europsko susjedstvo Matičin glazbeni kolumnist Davor Schopf u srpanjskome broju izdvaja desetak mladih hrvatskih opernih pjevača koji su se posljednjih desetak godina otisnuli u inozemstvo gdje su, prvenstveno u Njemačkoj, ostvarili zapažene karijere. Jedna je od njih posebno opisana mezzosopranistica Diana Haller, solistica Državne opere u Stuttgartu.

Novu "Maticu" možete preuzeti na poveznici https://matis.hr/wp-content/uploads/2020/07/Matica-7-2020.pdf.