Foto: screenshot/youtube Foto: screenshot/youtube

Jedan od najčitanijih romana slavnoga hrvatskoga pisca 19. stoljeća Augusta Šenoe "Zlatarovo zlato" na španjolskom jeziku nosi naslov "El Tesoro del Orfebre", a prijevod potpisuju argentinski Hrvati Adriana Ivana Smajić i Joza Vrljičak. Roman je još 1871. izlazio prvotno u nastavcima u Viencu, da bi kao knjiga prvi put bio tiskan 1872. godine u Zagrebu s podnaslovom "Roman iz prošlosti zagrebačke".

Foto: screenshot/digitalnezbirke.kgz.hr

August Šenoa (1838. - 1881.) ima jednu od ključnih uloga u razvoju hrvatskog romana pa je značaj ovog prevoditeljskog pothvata u hispanističkome svijetu iznimno velik. Teoretičari književnosti Šenou smatraju tvorcem hrvatskog modernog romana koji je kao žanr kanonizirao svojim povijesnim romanima, osobito "Zlatarovim zlatom" kao vlastitim prvijencem koji je do sada preveden na njemački, češki, poljski, francuski, ruski, slovački i engleski jezik.

Radnja romana podijeljena je na dvadeset i šest poglavlja, odvija se u Zagrebu i njegovoj okolici između 1574. i 1592. godine, "za kraljevanja Makse Drugoga, a banovanja biskupa Đure Draškovića" i teče u dvije paralelne fabule: povijesnoj i ljubavnoj. Prva prikazuje sukobe Zagrepčana sa Stjepkom Gregorijancem oko posjeda i povlastica te političke spletke ondašnjeg feudalnoga društva, a druga nesretnu ljubav koju ugrožava staleška razlika između plemića Pavla Gregorijanca i građanske djevojke Dore Krupićeve.

Slika starog Zagreba i kip Dore Krupićeve na Kamenitim vratima (Foto: screenshot/totalinfo.hr)

"Zlatarovo zlato" predstavlja djelo visoke estetske vrijednosti i dio je obrazovne literature za mlade čitatelje ne samo u Hrvatskoj, nego i za potomke hrvatskih iseljenika koji odrastaju u višekulturnim sredinama na udaljenim kontinentima. U Argentini, gdje je španjolski i službeni jezik, danas živi više od 400.000 hrvatskih potomaka u četvrtoj i petoj generaciji. Ovaj roman pronaći će velik broj čitatelja među ljudima naših korijena, ali i među Argentincima koje zanima vrhunska europska književnost.

- Argentinci hrvatskih korijena žele naučiti hrvatski jezik, što bolje upoznati hrvatsku povijest i kulturu. Čitanje hrvatskih književnih djela na hrvatskom jeziku je jako zahtjevno za one koje tek počinju učiti jezik, a na španjolskom jeziku malo je toga prevedeno. Izdanje Šenoina romana na španjolskom jeziku stoga je zlata vrijedan pothvat. Važan je to doprinos i ostalim hrvatskim potomcima iz drugih zemalja Latinske Amerike španjolskog govornog područja poput Čilea, Urugvaja, Perua… I oni, koliko nam je poznato, žele više naučiti o kulturi zemlje njihovih predaka - ističu prevoditelji.

Adriana Ivana Smajić i Joza Vrljičak uz spomenik Augustu Šenoi u Vlaškoj ulici u Zagrebu (Foto: privatni album)

Adriana Ivana Smajić, kćer je Hrvata, rođena u Argentini. Po zanimanju je odvjetnica s bogatim prevoditeljskim iskustvom. Pisac i poliglot Joza Vrljičak, višedesetljetni je glavni urednik časopisa Studia Croatica, koji u Buenos Airesu izlazi već 60 godina. Prevoditeljski dvojac nije slučajno za prijevod izabrao ovu Šenoinu knjigu, već su promišljeno željeli mladim čitateljima španjolskog govornog područja približiti čarobnu ljepotu Zagreba - povijesne europske prijestolnice, u kojem su se žarko ljubili Dora i Pavle u dalekom 16. stoljeću.

Zbog pandemije uzrokovane virusom Covid-19 prevoditelji su napravili virtualnu promociju.

(Izvorni tekst: Joza Vrljičak)