Foto: snimka zaslona/kroativ.at Foto: snimka zaslona/kroativ.at

"Dok Hrvati s pravom bojkotiraju nastavu tzv. BKS (Bosnisch-Kroatisch-Serbisch) jezika jer ih se time želi staviti pod krinkom tobožnje integracije u potpuno neprihvatljive okvire, a Hrvatska nije u mogućnosti intenzivirati konzularni tip nastave kroz Hrvatsku dopunsku školu, za posljedicu imamo stanje koje doista nikome ne odgovara", piše Željko Batarilo za kroativ.at

- Doista, može li grozno jezično stanje odgovarati Austriji, zemlji koja je toliko dobroga načinila Hrvatskoj posebice u vremenu Domovinskog rata prigrlivši tolike prognane i izbjegle? Austrija kao da nije svjesna da stalnim naglašavanjem i poturanjem tzv. BKS-a, u mnogome omalovažava Hrvate u Austriji koji su u mnogo čemu primjer sjajne integracije u svim porama života u Austriji. Zvuči neshvatljivo da se zanemaruju temeljne potrebe tako velike populacije od gotovo 200 000 Hrvata u Austriji. Držimo kako austrijska strana treba preispitati svoje ukorijenjene stavove jer ako u nastavi tzv. bosansko-hrvatskog-srpskog jezika sa svega 4,5 posto sudjeluju djeca hrvatskog podrijetla, nije li to alarmantan pokazatelj kako tu nešto nije u redu? Mogu li se austrijske školske vlasti hvaliti nastavom BKS-a i svrstavati je kao najuspješniju i najbrojniju ponudu materinskog jezika u Austriji, ako je ona tako krnja i ne predstavlja realno stanje? Zar je moguće da u obrazovnom sustavu jedne zemlje imamo jezik koji nigdje u svijetu pa niti u matičnim zemljama nije priznat? Hrvatski jezik se predaje u mnogim zemljama svijeta, na 90 sveučilišta, ali nigdje kao BKS jezik - zaključuje Batarilo. 

Njegovu cjelovitu analizu možete pročitati na mrežnom portalu kroativ.at.