(Foto: Pixabay) (Foto: Pixabay)

Hrvati će se još morati strpjeti prije nego što im budu ukinute vize za SAD. Loša je vijest da je, prema najnovijim američkim podacima, lanjska stopa odbijenih viza – koja se mora spustiti na manje tri posto kako bi država ušla u program izuzeća iz viznog režima sa SAD-om – čak porasla u odnosu na godinu prije. 

Porast sa 5,1 posto u 2017. na 5,92 posto lani veže se uz veći broj tražitelja viza za koje postoji snažna indikacija da umjesto turističkoga boravka tamo zapravo žele raditi, posebico zato što navode da u Americi imaju rodbinu koja ima tvrtku ili obrt. 

S druge strane, dobre su vijesti da bi ova godina ipak možda mogla donijeti nekakav pomak, i to iz dva razloga. Baš se ove godine treba obnoviti veliki dio postojećih viza, što bi moglo utjecati na omjer odbijenica i izdanih viza. S političke strane, postoji još jedna mogućnost, a ta je da američki predsjednik dekretom uvrsti neke države, Hrvatsku i Poljsku prije svih, u program izuzeća od viznog režima. Upućeni kažu da šanse nisu velike, no razgovori o tom rješenju stalno traju.  

Uz Hrvatsku, od europskih država vizu za SAD trebaju još samo Poljska, Rumunjska, Bugarska i Cipar.

Hrvatska je odavno zadovoljila jedan od dvaju uvjeta za ulazak u program izuzeća od viznog režima, onaj koji se tiče političkih i sigurnosnih kriterija, no drugi uvjet – da stopa odbijenica padne ispod tri posto – još nije. Štoviše, ta je stopa nakon nekoliko godina pada, lani blago porasla.

Iako Amerikanci imaju diskrecijsko pravo odbiti zahtjev, iz diplomatskih izvora Večernji list doznaje kako ipak postoje realni razlozi za takve odluke.  Kako je riječ o neuseljeničkim vizama koje dopuštaju boravak do 90 dana, bez zaposlenja, nakon tog perioda osoba se mora vratiti kući. Upravo je taj dio – povratak u Hrvatsku – dubiozan za američke vlasti. U velikoj većini odbijenih zahtjeva riječ je bila o osobama koje nisu mogle dokazati da u Hrvatskoj imaju siguran izvor financiranja i stalan posao, što je jamstvo Amerikancima da će se nositelj vize nakon posjeta i vratiti u domovinu. 

(Foto: Pixabay)

Zanimljivo je da su u pravilu podnositelji zahtjeva za američkom vizom radili poveznice prema obitelji koja živi u SAD-u i koja tamo vodi ili posjeduje poduzeća ili obrte, što je bio dodatni indikator da ta osoba i odlazi u SAD kako bi se zaposlila kod rođaka. Nadalje, uglavnom je riječ o ljudima koji su završili fakultet ili još studiraju ili o mlađim obiteljima. Indikativan je i bio česti uzorak da je zahtjev za američkom vizom prvo ispunjavao samo jedan od članova obitelji, što bi upalilo alarm da postoji plan i da će uslijediti odlazak i cijele obitelji. 

Za razliku od Hrvatske koja se godinama vrti oko slične stope odbijenica – između pet i šest posto, što iznosi "samo" 350-400 odbijenih zahtjeva godišnje – američki podaci pokazuju kako je jedna od pet europskih država koje jedine trebaju vize za SAD lani napravila velik pomak prema cilju i stopi odbijenica od tri posto. Riječ je o Poljskoj koja je sa stope od 5,92 posto u 2017., lani pala na 3,99 posto.  

Takav pad ima zanimljivu pozadinu. Nije riječ o informacijskoj kampanji kakvu provode neke države, među kojima i veleposlanstvo SAD-a u Hrvatskoj o tome kako pravilno ispunjavati obrasce ili pak tko uopće i ne bi trebao podnositi zahtjev jer nama šansi, što negativno utječe na statistiku, nego nešto sasvim drugačije. Kako ističu upućeni, Poljaci su lani izvadili vize za sve svoje dužnosnike – kojima su, naravno, odobrene, i tako uspjeli povećati broj odobrenih u odnosu na odbijene vize i srušiti stopu.

Može li se takvo što učiniti i u Hrvatskoj? Tehnički bi i moglo biti izvedeno.  Naime, ukupan je broj odbijenih viza za Hrvate između 350 i 400 godišnje, što je prilično niska brojka. Ako bi ministri, državni tajnici, čelnici i djelatnici raznih državnih agencija, HGK i drugih koji imaju veze sa SAD-om izvadili vize, ravnoteža bi se mogla promijeniti i određeni učinak bi se osjetio. No, kako kažu, to je ponajprije politička odluka i zasad se o njoj u Hrvatskoj ne razgovara.

No, ova bi godina mogla donijeti neke pozitivnije rezultate. Neuseljeničke vize izdaju se na rok od deset godina, a upravo ove godine one istječu velikome broju ljudi. Budu li ih nositelji obnavljali, nema razloga da ih Amerikanci odbiju jer su ti ljudi već putovali u SAD i vratili se u Hrvatsku. Veliki broj obnovljenih viza mogao bi Hrvatskoj ići u korist.

Na političkoj razini postoji još jedna opcija o kojoj se razgovara na razini pojedinačnih država, EU i SAD-a, a nastavit će se i dalje na formalnim sastancima te za vrijeme hrvatskog predsjedanja EU. Američki predsjednik ima pravo diskrecijskom odlukom "izdvojiti" neke države i smjestiti ih u program izuzeća iz viza. Kad se razgovara o takvoj mogućnosti, od svih država spominju se samo dvije – Poljska i Hrvatska. 

Poljaci su važno biračko tijelo na američkim izborima, a hrvatski "problem" – 350 odbijenih viza samo je kap u moru u odnosu na ukupan broj odbijenica iz cijelog svijeta u SAD-u. MVEP i MUP se redovito koordiniraju prije sastanaka u Europskoj komisiji, koja zbog političkih i financijskih razloga nije uvela protumjere američkim državljanima zbog diskriminacije Hrvatske i ostalih EU država koje još trebaju vize. 

Nakon boravka ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića u SAD-u prošle godine, ponovno je dan impuls da se sastanci na temu viza počnu održavati u Washingtonu. Prvi je bio lani u svibnju, a drugi upravo traje. Ili, kako je rekao premijer Andrej Plenković, u svakoj prigodi američkim kolegama naglašavaju koliko je to ukidanje važno za razvoj gospodarske suradnje dviju država.

(Sandra Veljković, Večernji list)