Foto: snimka zaslona/volksgruppen.orf.at Foto: snimka zaslona/volksgruppen.orf.at

Jedan od njih je Lorenc Gludovac iz Celindofa. On se zajedno sa svojom ženom Rozom, rodom iz Štikaprona te njihovo četvero djece 1926. godine odselio 1926. u Ameriku, točnije u Miami. Tamo je utemeljio vlastito poduzeće.

Dio obitelji Gludovac (Foto: snimka zaslona/volksgruppen.orf.at)

Drugi dokumentirani iseljenik iz nekoga hrvatskoga sela je Ivan Bucolić iz Mjenova. On je još prije Prvog svjetskog rata emigrirao u Ameriku, u New York, gdje je radio kod rođaka koji je imao pekarnu. Sudbonosni i tragični slučaji su ga prisilili da se ponovno vrati u Gradišće, jer su 1919. godine u "Fileškoj buni" strijeljali njegovoga najstarijega sina Vankaca, starog tek 16 godina.

Ivan Bucolić na fotografiji snimljenoj u New Yorku (Foto: snimka zaslona/volksgruppen.orf.at)

Dokumente i fotografije predstavljene na ovoj izložbi iseljenici su dijelom sami stavili na raspolaganje. Siromaštvo na gospodarskom, ali i na društvenom polju početkom 20. stoljeća prisililo puno ljudi iz Gradišća da emigriraju u SAD, rekla je sukustosica izložbe, Margit Fröhlich.

Margit Fröhlich (Foto: snimka zaslona/volksgruppen.orf.at)

Naglasila je da izložbom "Naši Amerikanci" ovaj muzej obilježava 100 godina Gradišća. Izložbu su pripremali godinu dana, a različitim biografijama htjeli su pokazati razloge zbog kojih su ljudi odselili u Ameriku, kakvi su bili njihovi snovi i kakva su očekivanja imali od života u tuđini. Većina je iselila zbog gospodarskih uzroka, kaže Fröhlich.

Velik dio iseljenika živio je u kotaru Novi Grad, puno stanovnika Stinjaka emigriralo je u Buffalo, a Hrvati iz srednjega Gradišća u Southbend.

Posuda s gumama za žvakanje koju su Amerikanci slali u Gradišće (Foto: snimka zaslona/volksgruppen.orf.at)

Izložba će biti otvorena do 11. studenog 2022. godine.

(Izvor: volksgruppen.orf.at)