(Foto: ustupila Ivana Perkovac) (Foto: ustupila Ivana Perkovac)

Početak video konferencije bit će u 15:00 sati, a konferenciju je moguće pratiti putem Zoom platforme na poveznici.

Zajednica Hrvatica i Hrvata, hrvatskih državljana i prijatelja hrvatske kulture ulazi u novo, četvrto  desetljeće postojanja i rada. Osnutak, rad i zadaća Hrvatske kulturne zajednice Wiesbaden bili su često tema jubilarnih govora. A i svaka godišnja skupština bila je prigoda da se podsjeti na ideju vodilju, koja je dovela do osnutka društva.

Bila je to snažna želja da se kulturni identitet nesmetano zastupa i promiče na svim društvenim poljima. Ta ideja izrasla je iz povijesnog položaja država u bivšoj Jugoslaviji  krajem osamdesetih godina proteklog stoljeća. Nada u skoru neovisnost novih država u starim povijesnim okvirima stvorila je potrebu za povezivanjem. Tako su nastajale Udruge s hrvatskim predznakom, koje su i danas čuvari hrvatskoga identiteta diljem svijeta.

(Foto: ustupila Ivana Perkovac)

Prvotni smisao udruge određen u statutu glasio je ovako: ''Zajednica je izvanstranačko tijelo, okuplja iseljeničku zajednicu, čuva, njeguje, razvija hrvatsku kulturu i jezik, tijesno se povezuje s domovinom i promiče njene interese, predstavlja hrvatsko kulturno naslijede njemačkim sugrađanima u cilju što bolje suradnje i suživota''.

Ratno razdoblje nametnulo je Zajednici nove brige i dužnosti u vidu humanitarnih akcija, projekata  kumstva za ratnu siročad, prodajnih izložbi i političkih demonstracija, kako bi se ukazalo na okolnosti u domovini. Ni u tim najtežim vremenima nije se zapostavljao kulturni rad, prisjeća se predsjednik Hrvatske kulturne zajednice Wiesbaden Ivica Košak.

- Potreba za širim informiranjem članstva dovela je do pokretanja glasnika Riječ. Konačno priznanje Republike Hrvatske kao neovisnog člana svjetske zajednice bilo je velik događaj za sve hrvatske državljane, koji je Zajednici otvorio, pored već tradicionalnih djelatnosti, nove mogućnosti javnog istupanja, ali i spoznaju za potrebom intenziviranja rada i egzistencijalnim zadatkom okupljanja i odgoja mladeži te čvrstim povezivanjem s kulturnim institucijama u Njemačkoj i domovini - istaknuo je Košak.

Stranputice i prepreke na putu s vremenom nisu postajale manje, ali je cilj društva ostao isti, kao i prije trideset godina:  pružiti iseljenicima  jednake obrazovne i profesionalne mogućnosti i u potpunosti sudjelovati u društvenom i gospodarskom životu. Uspješna integracija preduvjet je ravnopravnog sudjelovanja u gospodarskim, društvenim i kulturnim resursima društva.

Premda se ovogodišnji sabor priprema u otežanim okolnostima pandemije, Hrvatska kulturna zajednica u Wiesbadenu pripremila je bogat kulturni i društveni sadržaj.

- Na ovogodišnjoj skupštini predstavit ćemo časopis Riječ broj 61/62, u kojemu smo pisali o čak petnaest javnih nastupa upriličenih prošle godine. A godina između ovoga i prošloga broja Riječi osobita je po mnogočemu. Sva naša djelovanja, privatna i poslovna, obilježena su restrikcijama, a među njima dominira ograničenje, odnosno potpuna odsutnost mogućnosti osobnog susreta. Zahvaljujući razvijenoj tehnološkoj kulturi, ta prepreka nije nepremostiva te je, uz prilagodbu, Hrvatska kulturna zajednica Wiesbaden i u protekloj godini vrlo aktivno participirala u kulturnim događajima. Izdvajam Program hrvatske knjižnice, Paneuropean Picknick 2020., Kulturhauptstadt Europas: Rijeka 2020. te izvještaj Susret na kraju 2020. godine. Virtualno smo se susreli s Aleksandrom Brnetić, s doktorom Julijem Domcem, posebnim savjetnikom Predsjednika RH za energiju - dodaje Ivica Košak.

(Foto: ustupila Ivana Perkovac)

Dominantna tema ovoga broja je Matija Vlačić Ilirik, hrvatski teolog, tvorac protenstantske hermeneutike i hermeneutike uopće, a čije je djelovanje bitno obilježeno i uvjetovano njegovim boravkom u Wittenbergu gdje je Rotaryclub Wittenberg u skladu sa svojom tradicijom postavljanja spomen-ploča u znak sjećanja na istaknute građane ili goste grada, predstavilo spomen-ploču za Matiju Vlačića Ilirika, vjerskog reformatora i jednoga od najznačajnijih protestantskih teologa, koji je živio i djelovao u tom gradu od 1541. do 1549. godine.

Sajam knjiga u Frankfurtu svake je godine u fokusu zanimanja Zajednice i njezinih suradnika.

U povodu Svjetskog dana materinskog jezika na 31. saboru saboru hrvatske kulturne zajednice Wiesbaden književnica Bojana Meandžija predstavit će roman ''Trči! Ne čekaj me… ''. Autobiografski je to roman u kojem spisateljica opisuje svoje odrastanje u ratom zahvaćenom rodnom Karlovcu. Filmski redatelj Branko Lustig usporedio je to djelo s Dnevnikom Anne Frank te filmom Život je lijep, La vita è bella.

- Meandžija je svoj roman napisala sa šesnaest godina u vlažnim prostorijama skloništa za vrijeme Domovinskoga rata u Hrvatskoj. Iskreno, djetinje, dramatično štivo teče bez zapinjanja i bez mržnje iz perspektive trinaestogodišnje djevojčice Bojane koja se na svoj trinaesti rođendana s pravom pita - tko joj je oduzeo pravo na sreću. Literarna tribina u povodu Svjetskog dana materinskog jezika održava se pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskog povjerenstva za UNESCO - kaže predsjednik Hrvatske kulturne zajednice Wiesbaden Ivica Košak.