Foto: Pexels Foto: Pexels

Godinu dana ranije, 2017., u zemlji je bilo 344 tisuće osoba s hrvatskim državljanstvom ili s hrvatskom useljeničkom pozadinom.

Prema statističkim podacima, krajem 2019. u Njemačkoj je živjelo 21,2 milijuna građana s migrantskom pozadinom, oko 26 posto stanovništva. 52 posto njih ima njemačko državljanstvo, dok su ostali državljani stranih zemalja.

Gotovo dvije trećine ili 65 posto osoba s migrantskom pozadinom dolazi iz neke od europskih država. Na prvom mjestu je Turska, iza koje slijedi Poljska. Statistički ured bilježi i najsporiji porast udjela stanovnika s migrantskom pozadinom u ukupnom broju stanovnika od 2011. godine.

Pod pojmom osobe s migrantskom pozadinom, statistički ured smatra osobe koje su rođene kao državljani neke druge zemlje ili osobe kod kojih je barem jedan roditelj bio stranac ili useljenik.

Te su osobe natprosječno zastupnjene u slabije plaćenim zanimanjima poput njegovatelja ili čistača i slabije su prisutne u obrazovnom sektoru te javnoj upravi, pokazalo je najnovije izvješće.

(Izvor: HINA)