Foto: EP Foto: EP

Zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko zapitala se je li sud ispunio svoju osnovnu zadaću.

- Zbog čega se danas vodi rasprava o Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju? Njegova zadaća je bila osuditi počinitelje individualnih zločina koji nisu mogli biti procesuirani na lokalnim sudovima i ona, još plemenitija zadaća, izvršenjem pravde pridonijeti pomirenju na prostoru bivše Jugoslavije - istaknula je Zovko.

Eurozastupnica Željana Zovko (Foto: zeljanazovko.eu)

Naglasila je da, ukoliko se želi napraviti učinkovita analiza Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, potrebno je organizirati znanstveno-stručni skup o naučenim lekcijama na kojoj će pravni stručnjaci iznijeti mišljenje o radu i učinkovitosti presuda s pravne strane.

- O pomirenju i učinkovitosti suda u tom pogledu dovoljno je pogledati medijska izvještavanja o njegovom radu kako bi se, na žalost, zaključilo da sud nije ispunio zadaću. Presude se koriste u političke kampanje, a odgovornost traži u narodima i kolektivnoj krivnji - zaključila je na kraju svog govora Zovko.  

- Haaški tribunal je trebao biti generator pomirbe i suočavanja s prošlošću. Međutim, mnogi smatraju da je sud izrekao presude, ali da je pravda u dosta slučajeva ustupila mjesto političkom oportunitetu - poručio je zastupnik Tonino Picula u raspravi o radu i naslijeđu Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju.

Kraj rada Haškog tribunala bio je jednako dramatičan kao i njegov početak, ali najdramatičnije su ipak bile okolnosti u kojima je nastao, istaknuo je Picula u govoru.

- Velikosrpsku agresiju na Hrvatsku i BiH svijet je pasivno promatrao. UN-ov Tribunal je konačno osnovan 1993 godine. Bilo je potrebno 11.000 dana suđenja da se donese odluka o 161 optuženiku - 83 je osuđeno, a 19 oslobođeno - istaknuo je Picula.

Voditeljica hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica izrazila je žaljenje zbog vraćanja u prošlost, no istovremeno je naglasila kako bez razjašnjene prošlosti, teško možemo graditi budućnost. Govoreći o nasljeđu Haaškog suda, potpredsjednica Odbora za vanjske poslove Šuica je naglasila kako je Haaški sud imao ulogu procesuirati sve ratne zločine.

Foto: dubravkasuica.eu

- Po mom osobnom mišljenju bio je vrlo kontroverzan, a želim vjerovati da će Srbija nastaviti pravedno procesuirati svoje ratne zločince kako bi mogla neometano nastaviti svoj put u Europsku uniju. Još niz zločina ostao neistražen, no svi svijetli trenuci i vrijednosti koje je sud trebao zastupati zasjenjeni su posljednjom presudom i samoubojstvom generala Praljka - rekla je Šuica.

Podsjetimo, od osnivanja u svibnju 1993. do danas Haški sud je podignuo ukupno 161 optužnicu, a osuđeno je 90 osoba. Među njima je 18 Hrvata koji su kažnjeni sa 6 do 25 godina zatvora. Osuđeno je i 64 Srba i Crnogoraca te pet Bošnjaka.