(Foto: Globalna Hrvatska/ snimka zaslona) (Foto: Globalna Hrvatska/ snimka zaslona)

Od čileanskog sjevera do Magallanesa na jugu, tragovi koje su ostavili hrvatski iseljenici, vidljivi su u svakom segmentu života. Njihovi potomci, posljednjih godina, pokušavaju uspostaviti intenzivnije veze s Hrvatskom.

Prije više od stotinu godina oko 40 posto stanovništva Punta Arenasa bilo je hrvatskog podrijetla. Danas oko 20 posto populacije grada na kraju svijeta nosi hrvatsko prezime. Velik broj stanovnika hrvatskog je podrijetla. U najjužnijem čileanskom gradu Hrvati su ostavili dubok trag.

- Barrio Croata dobio je ime po tome što su se u tom dijelu grada nastanile brojne hrvatske obitelji. Na početku je bio rubno naselje, udaljeno od glavnog trga. Ondje su naši doseljenici kupovali zemljište te je postupno i taj dio grada postao prepoznatljiv, a poslije je nazvan imenom koje i danas nosi - Barrio Croata – kazao je povjesničar Sergio Lausic.

Kada su hrvatski doseljenici počeli naseljavati Punta Arenas, ulice su bile blatne i prašnjave. No Bračani, koji su znali raditi s kamenom, ubrzo su ih transformirali. U zemljane ulice umetali su komade kamena, i bez veziva, pa u središtu grada više nije bilo ni prašine ni blata.

(Foto: Globalna Hrvatska/ snimka zaslona)

- Tehniku obrade kamena donijeli su prvi doseljenici s Brača. Tehnika se zove kongulavanje, i još se koristi na Braču. Ovdje je kamen koji se koristio za ulice veći, a vadili su ga s obližnjih plaža. Radili su uglavnom Hrvati – ispričao je turistički vodič Lucas dela Torre Damianovic.

Avenija Kolon jedna je od ulica koja svjedoči o bračkom doprinosu razvoju grada. Odande se pruža predivan pogled na Punta Arenas koji i danas krase stoljetne građevine na kojima je radio i Korčulanin Natalio Foretich koji je stigao u grad 1892. godine.

- Gotovo dvije trećine zgrada koje su spomenici kulture u Punta Arenasa izgradio je Natalio. Vladinu zgradu, katedralu, zgradu banke Santander, Klub Unión, Općinsko kazalište. Izgradio je i Dalmatinski klub, te kazalište José Menendes, Hrvatski dom – dodaje voditelj Odjela za regionalni razvoj Ricardo Foretich Oyarzón.

Hrvatski doseljenici istaknuli su se zajedništvom. Osnovali su brojne kulturne i društvene ustanove i tako uspjeli sačuvati hrvatski identitet. Danas postoji krovna ustanova čiji je cilj ujediniti svih sedam hrvatskih društava koja samostalno djeluju u Magaljanesu.

(Foto: Globalna Hrvatska/ snimka zaslona)

- Nastojimo ih maksimalno ujediniti, ali svako društvo ima mogućnost samostalnog rada. To su Hrvatski dom, Hrvatsko društvo uzajamne pomoći koje svojim članovima pomaže kad je riječ o liječenju. Tu je i Dalmatinsko društvo uzajamne pomoći, Četvrta vatrogasna postrojba - Bomba Croata, sportski klub Hrvatski sokol koji je veoma važan u našem gradu, Društvo profesionalaca i poduzetnika hrvatskog podrijetla te Društvo hrvatskih žena – ispričao je Marcos Matulic, predsjednik Hrvatskog doma.

Mnogo se truda ulaže kako jezik ne bi potpuno iščeznuo. Profesori iz Hrvatske drže nastavu u dvjema gradskim školama, državnoj i privatnoj, ali kao izborni predmet. Oni podučavaju i u Hrvatskome domu. No, danas mladi imaju priliku učiti hrvatski jezik i u domovini, na tečaju ''Croaticum'', koji pruža mnogo više od učenja jezika. U Hrvatskoj se mladi trajno povezuju sa zemljom predaka.

- Moji su djedovi došli iz Hrvatske ovamo, u Punta Arenas. Odmalena sam slušao hrvatski u kući, ali nisam mogao govoriti pa sam odlučio iskoristiti stipendiju u Hrvatskoj i naučiti ga. Tada nisam razmišljao da bi mi to mogao biti posao, više osobno zadovoljstvo. Poslije sam počeo podučavati. Svidio mi se jezik i odlučio sam prenositi svoje znanje – kazao je Yanko Martić, profesor hrvatskog jezika.

(Foto: Globalna Hrvatska/ snimka zaslona)

Ljubav prema zemlji svojih predaka Janko pokazuje i surađujući s časopisom ''Male novine'' koji se počeo tiskati u Punta Arenasu još davne 1905. godine. Danas umirovljeni inženjer, veliki istraživač povijesti naše zajednice na kraju svijeta, nekada je uređivao Male novine koje vrijedno prate sve aktivnosti Hrvata u Čileu.

Naši se ljudi u Punta Arenasu silno trude očuvati hrvatski identitet, a mnogi bi bili ponosni kad bi dobili hrvatsko državljanstvo. Nažalost, hrvatsku putovnicu nije lako dobiti. Hrvati su cijenjeni u regiji i zbog velikog doprinosa razvoju Magellanesa. Mnogi doseljenici i njihovi potomci postali su počasni građani Punta Arenasa.

Prije više od stoljeća Hrvati su činili oko 40% svih doseljenika u najmanje naseljenom području Čilea, regiji Magallanes. Iako su danas dobro integrirani, nastavljaju čuvati hrvatski identitet.

- Mi smo sretni što je to bilo tako. No, međutim, ja osjećam da smo jedna kapljica hrvatske krvi u oceanu čilenastva. Moramo shvatiti da ćemo svaki dan biti manji, ali moramo učiniti nešto da se sadrži to hrvatsko tu – zaključuje počasni konzul Rudi Mijač.